U posljednjih 100 godina koeficijent inteligencije kod žena rastao je brže nego kod muškaraca. Sada su prvi put rezultati koje žene postižu na testovima inteligencije bolji nego kod muškaraca, ustvrdio je za Sunday Times poznati psiholog dr Džejms Flin, profesor emeritus na Univerzitetu Otago na Novom Zelandu.
Flin (78) slovi kao svjetski autoritet za IQ testove kojima se bavi gotovo 60 godina.
Postoji više definicija inteligencije, no uvriježena je da je to mentalna karakteristika koja uključuje snalaženje u novim situacijama, sposobnost učenja na osnovi iskustva te razumijevanje i korišćenje apstraktnih pojmova. Inteligencija se mjeri IQ testovima koje je 1905. godine uveo francuski psiholog Alfred Bine kako bi mogao predvidjeti uspjeh djece u školi i identifikovati one mališane kojima će u učenju trebati posebna pomoć.
No, istorija IQ testova puna je kontroverzi zbog razlika koje se uočavaju među polovima i različitim etničkim grupama. Iako je najbolji rezultat na IQ testu, čak 218 bodova, ostvarila jedna žena, Amerikanka Marilin vos Savant (66), pripadnice slabijeg pola u posljednjih 100 godina u prosjeku su postizale pet bodova manje nego muškarci.
Razlike među rasnim grupama prvi je uočio američki psiholog Arthur Džensen sa univerziteta Berkeley koji je 1969. godine spoznao da afroamerička djeca imaju prosječan IQ 85, dok djeca bijelaca imaju IQ 100. Džensen je zaključio da je to velikim dijelom nasljedno, što je izazvalo skandal, a kritičari su tvrdili da je razlika u IQ rezultat različitih uslova odrastanja.
Razlika se topila
Među Džensenovim kritičarima bio je i Flin, američki psiholog koji već decenijama živi na Novom Zelandu. Flin je uočio da IQ ljudi na Zapadu raste tempom od tri boda po deceniji (u psihologiji se to naziva Flinovim efektom). Drugim riječima, IQ modernih zapadnjaka u posljednjih 100 godina narastao je za 30 bodova.
Flin je posljednjih godina svoje ideje testirao analizirajući nove IQ testove iz zemalja Zapadne Evrope, Australije, Novog Zelanda, Argentine i Estonije. Ta je analiza pokazala da se razlika u koeficijentu inteligencije među polovima posljednjih godina posve izgubila. Tako su razlike u Zapadnoj Evropi minimalne, u Australiji muškarci i žene u prosjeku imaju isti IQ, a u Estoniji, Argentini i Novom Zelandu žene imaju lagano veći IQ od muškaraca.
- To što vidimo posljedica je modernizacije. Složenost modernog svijeta utiče na jačanje kognitivne kompleksnosti mozga, što dovodi do povećanja našeg IQ-a - ustvrdio je Flin.
- Taj napredak je uočljiviji kod žena nego kod muškaraca jer su u prošlosti bile u nepovoljnijoj poziciji - rekao je Flin koji smatra da postoji nekoliko mogućih objašnjenja bržeg rasta IQ kod žena nego kod muškaraca. Prema jednom, žene vode mnogo zahtjevniji život balansirajući između obaveza u porodice i posla. No, moguće je i to da žene imali blago viši potencijal inteligencije nego muškarci pa sada to počinju realizovati.
Razvoj i učenje
- Ovaj je rezultat u skladu s generalnim rezultatima istraživanja inteligencije, prema kojima ona nije nužno nasljedna već jako zavisi o razvoju i učenju - komentarisala je dr Dijana Dominis Prester, astrofizičarka sa univerziteta Rijeka. - Tokom posljednjeg vijeka žene su se u mnogo većoj mjeri počele obrazovati, raditi i sudjelovati u svim sferama rada i društva, što podstiče i razvoj mentalne aktivnosti. No, s obzirom na to da još uvijek ne živimo u potpuno ravnopravnom društvu, žene često moraju uložiti mnogo više rada i truda da bi mogle opstati u strukama koje se smatraju ‘muškima’, npr. u nauci, tehnologiji i poslovnom svijetu - zaključila je dr Dominis Prester.
Dva skandala svjetskih razmjera završila ostavkama
Rasprava o razlikama u IQ među ženama i muškarcima vruće je naučno-političko pitanje, što je dobro osjetio Lari Samers, bivši rektor Harvarda. On je u februaru 2005. godine održao predavanje u kojem je, kao jedan od mogućih razloga nezastupljenosti žena u prirodnim naukama, naveo “urođene razlike između muškaraca i žena”. To je izazvalo velik skandal i Samers je podnio ostavku, a na rektorskoj poziciji zamijenila ga je Dru Gilpin Faust, prva žena na čelu Harvarda.
Nobelovac Džejms Votson, koji je 1953. godine otkrio strukturu DNK, što je najveće otkriće u biologiji 20. vijeka, izazvao je skandal planetarnih razmjera kada je u oktobru 2007. godine u razgovoru za Sunday Times izjavio da su “crnci manje inteligentni od bijelaca”. Odmah je otkazana njegova turneja u Velikoj Britaniji, a Votson je ekspresno i penzionisan.