Život

Manjina bez mrve prava

Manjina bez mrve prava
Manjina bez mrve prava
N.N.

Međuetnički sukobi između većinskih budista i manjinskih muslimana iz etničke grupe Rohingija potresaju Mjanmar (Burma).

Novi etnički sukobi na zapadu Mjanmara su pogoršali izbjegličku katastrofu u regionu. Ashok Nigam, predstavnik Ujedinjenih nacija (UN) u toj zemlji, izjavio je da je u posljednjih nekoliko dana ubijeno više od 100 osoba, a da je region napustilo više od 22.500 ljudi. Desetine hiljada ljudi od juna je smješteno u kampovima oko regionalne prijestonice Sitve. Izbjeglice su uglavnom pripadnici Rohingija muslimana.

Mjanmar je država gdje većinu stanovništva čine budisti (56 miliona stanovnika), dok muslimani čine oko pet odsto stanovništva (oko 2,5 miliona). Prema zvaničnim podacima i izvještajima UN-a, Rohingija muslimani su najugroženija nacionalna manjina u svijetu. Nemaju svoju državu i njihova prava su znatno ograničena.

Kris Leva, jedan od najpoznatijih istraživača, stručnjak za pitanje Rohingija i direktor projekta za Arakan, istakao je potrebu da međunarodna zajednica izvrši snažan pritisak na vlasti u Mjanmaru i da pomogne žrtvama nasilja u toj zemlji.

On je napomenuo da pokrajina Arakan ima kompleksnu demografsku strukturu, te da se sastoji od različitih etničkih i vjerskih grupa. Naime, oko dvije trećine građana te pokrajine čine rakhine budisti dok su Rohingija muslimani manjinska zajednica "bez države".

"Najveći problem u Mjanmaru je ustavno uređenje, prema kojem državne vlasti priznaju samo građane koji se uklapaju u definiciju 'domaći', dok se sa druge strane ignorišu pripadnici ostalih jezičkih, etničkih i vjerskih manjinskih grupa", ocijenio je Leva.

Etničkoj grupi Rohingija muslimana zakinuta su brojna osnovna ljudska prava. Tin Sin, predsjednik Mjanmara, u junu je rekao da je Vlada odgovorna samo za treću generaciju Rohingija, čije su porodice u tu zemlju stigle prije nezavisnosti 1948. godine, te da je nemoguće prihvatiti one koji su "ilegalno ušli" u Mjanmar. Preporučio je da se Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) pobrine za njih tako što će ih smjestiti u izbjegličke kampove ili u druge države. Rohingija muslimani uglavnom utočište traže u Bangladešu.

Njihov predstavnik koji djeluje iz Bangladeša Nur Husein pozvao je muslimanske zemlje da pomognu njegovom narodu, protiv kojeg se vrši nasilje u Mjanmaru. Husein tvrdi da je diktatorski režim u Mjanmaru dosad ubio oko 30.000 muslimana, dok većina njih već godinama živi u teškim životnim uslovima, a mnoge porodice Rohingija žive bez krova nad glavom.

"Tražimo od međunarodnih organizacija koje štite ljudska prava i od čitavog muslimanskog svijeta da nam pruže pomoć i podršku. Molimo vas da pomognete muslimanima Arakana i izbavite ih iz ruku tirana. Naše majke i sestre su obeščašćene i povrijeđene. Siluju naše majke i sestre. Vojska i policija ubijaju muslimane na svakom koraku. Riječima nije moguće opisati sve monstrouzne zločine protiv muslimana u Mjanmaru", izjavio je on.

Porijeklo Rohingija je predmet kontroverzi. Oni vjeruju da su potomci autohtonog stanovništva koje je prešlo na islam prije 1.000 godina. Rohingija muslimani uglavnom žive u Bangladešu. Veoma su pobožni, pa je kod njih uobičajeno da muškarci nose brade, a žene hidžab. Njihov jezik pripada istočnoj podgrupi indijskih jezika, a njegovi govornici se mogu sporazumijevati s osobama koje govore čitagonški jezik u Bangladešu. Rohingije koriste arapsko pismo, iako u posljednje vrijeme postoje pokušaji da se uvede latinica.

Birma, Burma ili Mjanmar

Inače, država u kojoj žive ima različite nazive. U Njemačkoj je do kraja osamdesetih godina nazivana Birma, dok je njen naziv na engleskom jeziku Burma. Vojna hunta je 1989. godine donijela odluku o promjeni imena države. Od tada je zvanični naziv Unija Mjanmar. U oktobru 2010. godine je ime još jednom promijenjeno. Sada se zvanično zove Republika Unije Mjanmar.

Najčitanije