Život

Marija Magazinović i Gerhard Gezeman: Umjetnost i kćerka spas od tužnog života

Marija Magazinović i Gerhard Gezeman: Umjetnost i kćerka spas od tužnog života
Foto: N.N. | Marija Magazinović i Gerhard Gezeman: Umjetnost i kćerka spas od tužnog života
N.N.

Marija Maga Magazinović je začetnica modernog plesa i borac za ženska prava. Bila je prva žena novinar u tek osnovanoj "Politici". U junu 1904. Maga je diplomirala kod Brane Petronijevića na Filozofskom fakultetu. Ubrzo po osnivanju lista "Politika", u vrijeme kada je u Srbiji najveći ženski uspjeh bio dobra udaja, krčila je put ženama kroz novinarstvo uređivala je "Politikinu" rubriku "Ženski svet". Profesor Petronijević ohrabrio ju je da sa malom ušteđevinom produži školovanje u Njemačkoj te usavrši njemački i doktorira.

Jednog sparnog jula Maga polazi na put, ima kartu za Evropu. Vraća se iz Njemačke poslije četiri godine, obogaćena saznanjima o modernom baletu, i sa prijateljicom iz studentskih dana Zorom Pricom osniva Školu za recitaciju, estetičku gimnastiku i inostrane jezike.

Ali, priča o Magi Magazinović  ne bi bila potpuna bez začina kao što je ljubav. Čovjek njenog života je Gerhard Gezeman, s kojim se srela na časovima glume kod Maksa Rajnharta.

Sa najvećom čežnjom ona je čekala da se sretnu u rano popodne, prije časova, u berlinskoj Aveniji pod lipama. Dolazio joj je u susret, vitak i mlad, visoko uzdignutog čela, sa naramkom knjiga pod rukom. Ona se pojavljivala iz svojih visina, dugim korakom gazele, nekad je blistala, a nekad bila mrgodna i neraspoložena.

Uz glumu, Gerhard Gezeman studirao je slavistiku. Pored Mage ovladao je srpskim jezikom, upoznao srpske pisce i posebno zavolio Boru Stankovića. Oduševljavao se narodnom poezijom i marljivo je sakupljao. Maga ga je nježno voljela, a on, šest godina mlađi, uzvratio joj je ljubav.

Zbog te žene, po mnogo čemu fatalne, prešao je u pravoslavlje. Vjenčali su se u sabornoj crkvi u Beogradu 1914. On je dobio nedjelju dana odmora za medeni mjesec, ona nije. Svakog dana pratio ju je na posao i čekao da joj se časovi završe pa da prošetaju do kuće.

Zaposlio se u Prvoj muškoj gimnaziji, a radio je i kao lektor Univerziteta u Beogradu. Ona je unaprijeđena u redovnu nastavnicu Prve ženske realne gimnazije.

Ubrzo, i njih dvoje su preživjeli golgotu Prvog svjetskog rata. Bježali su kroz Srbiju. Kragujevac, Kraljevo, Vranje... U tim danima radila je kao bolničarka i tada je Maga zatrudnjela. Tu je rodila i njihovog sina sa dva imena: njemačkim Harold i srpskim Rajko. Sa sinom se sama vratila u Beograd, a njen muž, Nijemac, srpski zet, prešao je Albaniju sa srpskom vojskom.

Muž je netragom nestao, a jedini sin, plod njihove ljubavi, umro je sa nepunih godinu dana. Ubrzo, od njemačkih vlasti u Beogradu saznala je da joj je muž bolestan. Tada je otišla u Švajcarsku da ga obiđe i tu je doživjela još jedan udarac. U sanatorijumu gdje se liječio, Gerhard je upoznao i zavolio drugu ženu. Nije krio da je zaljubljen. Maga je znala da je to kraj, nevjerstvo mu nije mogla oprostiti. Jedino je željela da još jednom budu bliski, da na svijet ponovo donese dijete. I kao u pravim melodramama, godinu dana kasnije u Lucernu rodila je kćerku Rajnu i s njom se 1916. vratili u Beograd.

Rođenjem djevojčice bio je namiren jedan stari ljubavni račun.

Ni rat ni nesrećna ljubav nisu ugušili njen duh. Nastavila je da se usavršava u Njemačkoj, da putuje, režira, osmišljava koreografije... Društvo nije imalo sluha, pa je njena Škola za ritmiku i plastiku zatvorena 1935. godine, ali je i do tada uspjela da ostvari mnoge smjele koreografije. Srbija očito nije bila spremna za moderan ples, pa se Maga okrenula radu u Studentskoj folklornoj grupi, koju je osnovala 1936. godine. S njom je obišla Nicu, Hamburg, Carigrad, gostovala je na Olimpijskim igrama u Berlinu...

Po povratku u Beograd Maga se razvela od Gezemana, koji je deset godina kasnije sa istom ljubavnicom dobio sina Volfa. Maga i Gezeman su se povremeno viđali, zbog Rajne, a kasnije su je upoznali sa polubratom Volfom. Trideset godina nakon razvoda Volf je, slušajući Magu i Gezemana kako ne mogu prestati da razgovaraju, začuđeno upitao oca: "Zašto ste se vas dvoje razveli kada imate toliko toga jedno drugom da kažete?"

Maga Magazinović bila je istinska vizionarka, zagledana u Minhen i Berlin, koji su vrvjeli od umjetnosti. Prvu serenadu prijateljski joj je otpjevao Stanislav Binički, poznati srpski kompozitor, dirigent i pedagog. Čovjek njenog života, međutim, bio je Gerhard Gezeman.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije