Od istorijskih događaja koji su se desili na današnji dan, izdvajamo:
1783. - Francuski pronalazači braća Etjen (Etienne) i Žozef Mongolfje (Joseph Montgolfier) prvi put su javno demonstrirali letenje balonom punjenim zagrijanim vazduhom.
1798. - Umro je italijanski avanturista Đovani Kazanova de Saingalt (Giovanni Casanova, Saingalt). Tokom burnog života bio je sekretar kardinala, pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju je ušao kao neumorni ljubavnik.
1831. - Belgijski Kongres proglasio je princa Leopolda iz dinastije Saks-Koburg za prvog monarha nezavisne Belgije.
1859. - Rođen je srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, član Srpske akademije nauka i umetnosti, prvi srpski slikar koji je stekao evropsku reputaciju ("Seoba Srba", "Proglašenje Dušanovog zakonika", "Takovski ustanak").
1916. - Kod Ljvova, u Prvom svjetskom ratu počela je ofanziva ruskog generala Alekseja Brusilova, koja je značajno olakšala položaj saveznika na zapadnom frontu i u Italiji. Brusilov je u avgustu potukao trupe sila Osovine i zarobio oko 400.000 vojnika.
1920. - U dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante su posle Prvog svjetskog rata potpisale mirovni ugovor sa Mađarskom i oduzele joj teritorije koje je držala u okviru Austro-Ugarske. Oko 3,5 miliona Mađara ostalo je izvan matične zemlje, najviše u Rumuniji.
1941. - U egzilu u Holandiji umro je Fridrih Vilhelm II (Friedrich Wilhelm), pruski kralj i njemački car (1888-1918). Sprovodio je politiku ekspanzije Njemačke preko Balkana na Bliski i Srednji istok i učvršćivanja kolonijalnih posjeda. U novembru 1918. primoran je da abdicira.
1942. - Počela je četvorodnevna bitka za pacifička ostrva Midvej, u kojoj su Amerikanci nanijeli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svjetskom ratu.
1943. - Vojnim pučem zbačen je sa vlasti predsjednik Argentine Ramon Kastiljo (Castillo).
1944. - Savezničke trupe ušle su u Rim u Drugom svjetskom ratu.
1946. - General Huan Peron (Juan) izabran je za predsjednika Argentine. Oboren je s vlasti vojnim pučem 1955, nakon čega je živeo u egzilu. U zemlju se vratio 1973, kada je formirana peronistička vlada Hektora Kampore (Hector Campora) i ponovo je izabran za predsjednika. Poslije njegove smrti 1974. položaj predsednika preuzela je njegova supruga Izabela Peron (Isabel).
1989. - Kineske vlasti su tenkovima rasturile studentske demonstracije na pekinškom trgu Tjenanmen na kojima je tražena demokratizacija zemlje. Prema zvaničnim podacima poginulo je 300 ljudi, a 7.000 je povrijeđeno, a prema izvještajima većine svjetskih medija poginulo je više hiljada ljudi.
1989. - Na prvim višepartijskim izborima u Poljskoj, nakon skoro 50 godina, opoziciona koalicija i alternativni sindikalni pokret "Solidarnost" nadmoćno su pobijedili vladajuće komuniste, što je označilo kraj komunizma i sovjetske prevlasti u Poljskoj. Vođa "Solidarnosti" Leh Valensa u decembru 1990. postao je predsjednik Poljske.
1991. - Komunistička vlada Fatosa Nanoa u Albaniji podnijela je ostavku nakon 20-dnevnog generalnog štrajka.
1996. - Evropska raketa "Arijana 5" eksplodirala je 40 sekundi posle lansiranja.
2003. - Na izborima u Togou predsednik Gnasingbe Ejadema (Gnassingbe Eyadema) osvojio je novi petogodišnji mandat. Na čelo države došao je vojnim udarom 1967. i važi za afričkog lidera koji najduže vlada.
2004. - U Rimu je umro poznati italijanski komičar Nino Manfredi, posljednji od čuvene četvorke italijanskih komičara koju su činili još Toto (Antonio de Curtis), Vitorio Gasman (Vittorio Gassman) i Alberto Sordi.
2006. - Pobjedom na predsjedničkim izborima, bivši predsjednik Alan Garsia (Garcia) vratio se na političku scenu Perua, nakon što je njegova vlada 80-gih godina svoj mandat završila ekonomskim krahom, nasiljem pobunjenika i optužbama za zloupotrebu položaja.
2008. - Četiri slike, radovi Brojgela (Bruegel), Sislija (Sisley) i Monea (Monet), koje su u avgustu 2007. ukradene iz Muzeja likovnih umjetnosti u Nici, pronađene su u Marseju.
2008. - Više od 10.000 ljudi uhapšeno je u Bangladešu tokom nedjelju dana borbe protiv kriminala. Cilj hapšenja je unapređivanje bezbjednosti u zemlji uoči opštih izbora zakazanih za kraj godine.
2014. - Na predsedničkim izborima u Siriji očekivano je pobijedio Bašar el Asad. Izbori su održani u okolnostima trogodišnjeg građanskog rata između Asadovog režima i pobunjene opozicije koji je razorio zemlju i odnio više od 160.000 života. Trećina žrtava su civili. Glasanje je održano na teritorijama pod kontrolom vlade, a opozicija, zapadne sile i okolne zemlje ih smatraju farsom.