Među istorijskim događajima koji su se dogodili na današnji dan izdvajamo:
1440 - Rođen je Ivan III Vasiljević, veliki knez moskovski, a "svih Rusa" od 1462. pošto je ujedinio veliki broj kneževina. Oslobodio je dijelove zemlje od Mongola, ojačao centralnu vlast, a 1497. izdao prvi ruski zbornik zakona "Sudbenik". Zbog ženidbe s vizantijskom princezom Zoe, smatrao se nasljednikom Istočnorimskog carstva. U njegovo vrijeme se pojavila ideja o misiji Ruskog carstva kao zaštitnika pravoslavlja u kojem bi Moskva bila "Treći Rim".
1517 - Vojska turskog sultana Selima I potukla je u bici kod Rajdanije blizu Kaira, memelučke snage i sedam dana potom ušla u Kairo, priključivši Egipat Otomanskom carstvu.
1771 - Španija je ustupila Foklandska ostrva Velikoj Britaniji.
1775 - Rođen je francuski fizičar i matematičar Andre Mari Amper , osnivač elektrodinamike. Zasnovao je teoriju magnetizma u nerazdvojivoj vezi s elektricitetom i proučio uzajamno dejstvo električnih struja. Po njemu je dobila naziv jedinica za mjerenje jačine električne struje.
1788 - Rođen je engleski pisac Džordž Gordon Bajron, najistaknutiji pjesnik romantizma i jedna od najpopularnijih ličnosti svoga vremena. Književnu slavu stekao je romantičnim epom "Čajld Herold" (1812), a potom i poemom "Don Žuan" i poetskim dramama "Manfred" i "Kain". Umro je od malarije 1824. u Grčkoj, gde je pomagao oslobodilačku borbu protiv Otomanskog carstva.
1808 - Portugalski kralj Žoao VI (Joao) pobjegao je pred Napoleonovim trupama, zajedno s porodicom, u Brazil i premjestio dvor iz Lisabona u Rio de Žaneiro.
1840 - Prvi britanski doseljenici stigli su na Novi Zeland.
1894 - Umro je pesnik Vojislav Ilić, koji se smatra osnivačem moderne srpske lirike i tvorcem verističkog izraza. Značajno je uticao na srpsku poeziju pred kraj 19. veka ("Ja ništa više ne verujem", "Zimska idila", "Jesen", "Tamara").
1901 - Umrla je britanska kraljica Viktorija (Victoria). Tokom njene dugogodišnje vladavine od 1837, koja je obeležila epohu ("Viktorijansko doba"), Britanska imperija je bila na vrhuncu privredne i političke moći.
1905 - Carske trupe pucale su u Petrogradu na demonstrante, uglavnom radnike, koji su u maršu krenuli na carski Zimski dvorac, zahtjevajući demokratske slobode, kraj rata s Japanom i uspostavljanje ustavotvorne skupštine. U "krvavoj nedelji", kako je kasnije nazvan taj dan, ubijeno je najmanje 500, a ranjeno više hiljada ljudi.
1941 - Italijanske snage su u Drugom svetskom ratu kapitulirale u Tobruku pred britanskom Osmom armijom posle 11 dana opsade.
1973 - U udesu jordanskog "Boinga 707" s muslimanskim hodočasnicima na povratku iz Meke, koji se u plamenu srušio na aerodromu u nigerijskom gradu Kano, poginulo je 176 ljudi.
1980 - Sovjetski disident, fizičar Andrej Saharov, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975, uhapšen je, oduzete su mu počasti i proteran je iz Moskve u Gorki.
1995 - U samoubilačkoj bombaškoj akciji palestinskog teroriste u Izraelu, poginulo je 19 i ranjeno oko 60 ljudi, među kojima veći broj izraelskih vojnika koji su na stanici čekali autobus.
2002 - Bosna i Hercegovina postala je punopravna članica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.
2004 - Vaseljenski patrijarh Vartolomej, duhovni vođa pravoslavne crkve, posetio je Kubu, gde je otvorio prvu pravoslavnu crkvu, izgrađenu od revolucije 1959. godine.