BEOGRAD - Moguće je da su na kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića U Marselju 1934. godine pucala dva atentatora!
Oštećenja na odjeći (mundir, prsluk i košulja), kao i na ordenu Legije časti prvog reda, navode na zaključak da je kralj pogođen s tri projektila, tvrdi istaknuti forenzičar dr Dušan Dunjić, profesor u Institutu za sudsku medicinu i akademik Srpskog ljekarskog društva.
Istražujući detalje atentata, dr Dunjić je pokušao da odgonetne dio misterije koja punih 76 godina prati smrt Aleksandra Prvog Karađorđevića. Ubijen 9. oktobra 1934. godine na Trgu Berzamski, blaženopočivši kralj ostavio je istorijsku enigmu o razlozima i naručiocima jednog od najspektakularnijih političkih ubistava 20. vijeka.
"Sporno je sve - od naručioca i broja atentatora, do broja hitaca ispaljenih na kralja", kaže dr Dunjić i dodaje da je nepoznanica i zašto je kralj, umjesto u bolnicu, prebačen u prefekturu.
Dr Dunjića je interesovalo da li je bilo moguće da ranjeni kralj izgovori čuvenu rečenicu: "Čuvajte mi Jugoslaviju!"
Ne sumnjajući da je kralj umro od krvarenja koje je nastalo prolaskom kuršuma u predjelu grudnog koša sa ulaznim i izlaznim ranama, dr Dunjić je otvorio niz pitanja koja bacaju novo svjetlo na događaj u Marselju.
"Oštećenja na odeći poklapaju se sa lokalizacijom ulaznih i izlaznih rana na telu", kaže on.
Povreda lijeve ruke "nezavisna" je, u vidu ustreline, i to najvjerovatnije projektilom koji je tangencijalno prošao u predjelu lente, ordena i lijeve polovine prednje strane mundira. Taj projektil oštetio je lijevi rukav odjeće i napravio ranu na lijevoj ruci. To navodi na zaključak o tri ispaljena projektila!
Na osnovu francuskih dokumenata o spoljašnjem pregledu tijela kralja Aleksandra, dr Dunjić je trebalo da utvrdi putanje projektila kroz tijelo i procijeni mogućnost da ranjeni kralj izgovori navedene riječi.
Njega je interesovalo i da li su sve povrede nastale ispaljivanjem projektila iz jednog oružja, od jednog atentatora, ili je možda ranila neka druga osoba.
Potpuna ekspertiza i odgovor na ova pitanja nisu bili mogući bez pregleda odjeće koju je na dan ubistva nosio kralj. Zahvaljujući rukovodiocu Zadužbine kralja Petra na Oplencu, Dunjiću je omogućeno da detaljno pregleda kraljevu uniformu.
"Na prvi pogled, sve izgleda jednostavno. Ali, kada se zna da je tog dana povređen ministar spoljnih poslova Francuske Luj Bartu, koji je sedeo neposredno uz kralja sa leve strane, a preko puta njih dvojice, u pratnji, general Žorž, i da su obojica povređeni, priča je komplikovanija. U zvaničnom izveštaju napisanom odmah posle atentata navodi se da je ispaljeno deset projektila iz pištolja mauzer, od kojih je pet pogodilo kralja Aleksandra, jedan je pogodio policajca koji je kasnije umro, jedan Bartua, a ostali generala Žorža", napominje Dunjić.
Ante Pavelić o atentatu na kralja Aleksandra ništa nije govorio. Vjerovatno da bi sakrio ulogu ustaša. Kao i Vančo Mihajlov, koji je Paveliću za ubistvo kralja "pozajmio" svog čovjeka iz VMRO - izvjesnog Vladu Georgijeva.
To je ovaj u dubokoj starosti (bile su mu 93 godine) priznao krajem 1990. godine, skrivajući se u Evropi.
Mihajlov je bio jedan od najvećih neprijatelja integriteta Jugoslavije i protivnik Aleksandra Prvog Karađorđevića. Zalagao se i za otcjepljenje Makedonije.
Enigma o povredi Luja Bartua nije razriješena ni 1974, kada je skinut embargo povjerljivosti francuskih vlasti. Dunjića je iznenadio podatak da je Bartu pogođen u lijevu ruku (a, prema nekim, u desnu), iz službenog pištolja francuske policije. Međutim, projektil koji je pronađen u tijelu ministra ne odgovara kalibru pištolja iz kojeg je pogođen kralj.
"Pošto podaci o povredama generala Žorža još nisu dostupni, nepoznanica je i sa koliko projektila je pogođen", kaže dr Dunjić.
Tajna je i da li je pucano iz dva oružja. Ova zagonetka bila bi riješena kada bi se pregledali posmrtni ostaci kralja. U njegovoj lijevoj ruci sigurno se nalazi projektil.
Sumnju pojačava i podatak da je kralj Aleksandar pregledan "deset minuta poslije atentata", a pregled su izvršila dvojica francuskih ljekara koji su se nalazili ispred prefekture, gdje je tijelo doneseno.
Oni su poslije pregleda naveli: "Kralj je bio mrtav", i konstatovali: "Uzaludna bi bila i momentalna hirurška intervencija."
"Čudno je da izveštaj o spoljašnjem pregledu tela kralja Aleksandra nije potpisao njegov lični lekar. Neobično je i da ovaj izveštaj nije potpisao niko drugi osim ove dvojice lekara", kaže Dunjić za "Večernje novosti".