Harold Kemping je do podatka o smaku svijeta koji je trebalo da se desi 21. maja došao kombinacijom brojeva i datuma koje je pronašao u Bibliji i bio je 99,9 odsto siguran da je njegova računica tačna.
Do smaka svijeta nije došlo ni 21. oktobra 2011, još jednog datuma za koji je Kemping tvrdio da je posljednji dan na svijetu.
Njegova predviđanja o kraju svijeta nisu prva te vrste. Ovaj evanđelista je 1992. godine objavio knjigu pod nazivom "1994?", koja je tvrdila da će se sredinom te godine Hrist vratiti na zemlju i da će doći do smaka svijeta. U maju ove godine Kemping je ponovo počeo da upozorava javnost da se svijetu bliži kraj.
"Ja sam kao dječak koji viče 'vuk' iznova i iznova, i niko mu ne vjeruje. Ali to me ni najmanje ne uzbuđuje", izjavio je Kemping 1995. godine.
Kraj svijeta: Vilijam Miler je možda najpoznatiji lažni prorok u istoriji. On je 1840. godine počeo da pripovijeda o kraju svijeta, govoreći da će se Isus Hrist vratiti na zemlju i da će ona biti zahvaćena vatrom negdje između 21. marta 1843. i istog dana 1844. godine.
On je o tome javno pripovijedao na raznim okupljanjima koristeći postere, štampana pisma i grafikone. Oko 100.000 ljudi "progutalo" je njegovu priču i krenulo na planine da čekaju kraj u periodu između 1840. i 1844. godine.
Kada se smak svijeta nije desio, Miler je promijenio datum na 22. i 23. oktobar. Kada su i ti datumi prošli bez posljedica po Zemljinu kuglu, njegovi sljedbenici su i to nekako opravdali i osnovali pokret Adventisti sedmog dana.
Zemlja je okrugla: Homer je mislio da je Zemlja ravna, drevna budistička kosmologija da je svijet poput horizontalnog stola, hebrejske skripte su predlagale da liči na kupolu, a neki u drevnoj Kini su tvrdili da je ona nalik trgu.
A kada je Kolumbo krenuo na plovidbu okeanom 1942. godine mnogi Evropljani su mislili da će doći do ivice svijeta. Međutim, neki naučnici smatraju da je teorija da je Zemlja okrugla starija nego što se mislilo.
O tome su pričali još Platon i Pitagora. U vrijeme Hrista, Azijci su vjerovali da je Zemlja poput žumanceta u jajetu, a muslimanski učenjaci su teoriju o okrugloj Zemlji prihvatili u 9. vijeku.
Zapadni svijet se tom mišljenju pridružio malo kasnije, kada je Magelan 1519. godine svojim putovanjem potvrdio tu hipotezu. Ipak, kao što je slučaj sa mnogim čudnim predviđanjima, šačica vjernika poput "Flat Earth" društva i dalje čvrsto vjeruje u svoja ubjeđenja. Mi možemo samo da kažemo da nisu u pravu.
Akcije: Karijere se mogu uzdići i pasti nakon samo jedne kobne izjave, kao što je to naučio ekonomista Irving Fišer 1929. godine.
"Akcije su dostigle trajnu visinu", predvidio je on samouvjereno. Tri dana kasnije tržište je doživelo istorijski kolaps, koji je doveo do masovnog nezaposlenja, Velike depresije i decenije sumora.
Fišer je smatrao da je tržište racionalno i efikasno, mjesecima nakon kolapsa on je nastavio da uvjerava investitore da je oporavak blizu.
Iako je, nakon Drugog svjetskog rata, do oporavka došlo, Fišerovo blebetanje bilo je daleko od onoga kroz šta su SAD prošle.
Kompjuteri i televizija: Sa navalom tablet računara, smart telefona, kompjutera i drugih gedžeta teško je misliti da je budućnost tehnologija crna. Međutim, nije se oduvijek tako činilo. U prošlosti se svijet mučio da razumije meteorski uspon tehnoloških inovacija, a među njima su bili i oni koji su radili u toj industriji.
"Ne znam zašto bi iko želio da ima kompjuter kod kuće", izjavio je Ken Olsen, osnivač "Digital equipmenta", 1977. godine.
Međutim, 2009. godine je saopšteno da oko 80 odsto Amerikanaca posjeduje računar, bar jedan.
Deril Zanek, filmski producent, izjavio je 1946. da televizija neće potrajati jer će se ljudi "zasititi gledanja u šarenu kutiju svako veče". I za Internet se mislilo da će propasti, ali gle čuda, to ne da se nije desilo, već je Internet jedna od najvećih inovacija u modernoj istoriji.
"The Beatles": "Bend 'The Beatles' nema budućnost u šou biznisu", rečeno je iz izdavačke kuće "Decca Records" Brajanu Epštajnu, menadžeru benda, 1962. godine.
"Ne sviđa nam se kako vi, dječaci, zvučite. Grupe su prošlost, naročito one sa četiri člana", rečeno je tada.
Koliko je samo ta procjena bila pogrešna, nema potrebe ni objašnjavati.
Milenijumska buba: Mjesecima prije 1. januara 2000. godine analitičari su spekulisali kako će se cijela kompjuterska mreža srušiti i uzrokovati pad populacije koja se u tolikoj mjeri oslanja na računare, čuvajući u njima dragocjene informacije.
Problem je bio što su mnogi računari bili programirani da čuvaju datume koristeći samo posljednje dvije cifre svake godine, što znači da će se 2000. registrovati kao 1900. godina i tako zaludjeti kompjuterizovani um. Međutim, to se nije desilo.
Osim nekoliko razbacanih napajanja u raznim zemljama, problema u sistemima podataka prenosa na nekoj od nuklearnih elektrana u Japanu i privremenog prekida u prijemu podataka sa američkih satelita, nova godina nije donijela ništa osim očekivanog mamurluka.
"Titanik": Da je "Titanik" sigurno došao na svoje odredište, bio bi to samo još jedan grandiozni brod u koji su mnogi polagali velika očekivanja.
"Prosto ne mogu da zamislim da se nešto loše desi ovom brodu. Njegova moderna gradnja je neuništiva", rekao je Edvard J. Smit, kapetan "Titanika".
"Ne postoji nešto što bi moglo da potopi 'Titanik'", rekao je Filip Frenklin, potpredsjednik kompanije koja je napravila brod.
On nije živio dovoljno dugo da proživi svoja predviđanja. Brod je udario u ledeni brijeg, a ostalo je istorija. Ali dobro, bar smo od toga dobili dobar film.
Onlajn kupovina: Danas je teško zamisliti život bez kupovine putem Interneta. Međutim 1966. godine, prije nego što je Internet i postojao, "Futuristi" su zamišljali kako će izgledati 2000. godina, a njihova razmišljanja objavljena su u magazinu "Time".
Iako su dosta toga pogodili, poput društvenih, fizičkih i tehnoloških svjetskih promjena, "Time" je objavio da šoping preko Interneta neće opstati jer "žene vole da izlaze iz kuće, da probaju i dodirnu proizvode, a često i mijenjaju mišljenja".
Ovaj dio o ženama je možda tačan, ali ih to ne zaustavlja da surfuju Internetom i pune svoje virtuelne "korpe".
Operacije srca i mozga: Prosječan ljudski vijek je danas mnogo duži nego što je bio u 19. vijeku, a na tome dijelom možemo zahvaliti operacijama srca i mozga. Međutim, nekada se sumnjalo da će te operacije ikad biti izvodljive.
"Stomak, grudi i mozak će zauvijek ostati zatvoreni za mudre i humane hirurge", izjavio je ser Džon Erik Erikson, britanski hirurg, 1873. godine. Ali već deset godina nakon te izjave izvršena je prva operacije mozga, kada je njegov sunarodnik Rikman Gudli uspješno odstranio tumor sa tog dijela tijela.
Kraj istorije: Članak Frensisa Fukujame sa Harvarda iz 1989. godine, koji je objavljen u "National Interestu", postao je njegov najpoznatiji rad, a objavljen tri godine kasnije.
Kako je sovjetski komunizam propadao i pokret za slobodu i demokratiju u istočnoj Evropi zaokupljao ljudsku maštu, Fukujama je rekao da će uskoro svaka nacija država postati liberalna demokratija.
Međutim, istorija se nije završila, a svijet nije ni blizu da postane jedna velika Evropska unija.