Istraživanja su pokazala da redovno vježbanje mozga može poboljšati kognitivne sposobnosti i uticati na način na koji mozak prima, obrađuje i koristi informacije.
Povezanost između inteligencije i radnog pamćenja već decenijama zaokuplja pažnju naučnika, psihologa i neurologa. Dok se nekada vjerovalo da je inteligencija uglavnom urođena i trajno određena, novija istraživanja sve češće dovode u pitanje takvo uvjerenje. Naučnici danas smatraju da se određene kognitivne sposobnosti mogu razvijati i poboljšavati čak i u odraslom dobu, posebno ciljanim treniranjem radnog pamćenja, piše Magazin.hr.
Nova saznanja pokazuju da mentalne vježbe ne utiču samo na kratkoročno pamćenje, već mogu pozitivno djelovati i na sposobnost rješavanja problema, koncentraciju i ukupnu mentalnu efikasnost. Time se sve više mijenja tradicionalno shvatanje inteligencije kao potpuno nepromjenljive osobine, piše Psychology Today.
Radno pamćenje ima ključnu ulogu
Stručnjaci objašnjavaju da radno pamćenje nije samo pasivno skladištenje informacija, već složen kognitivni sistem zadužen za privremeno zadržavanje i aktivnu obradu podataka u realnom vremenu. Upravo ta mentalna funkcija omogućava učenje, planiranje, donošenje odluka i efikasno rješavanje složenih i svakodnevnih zadataka.
Kapacitet radnog pamćenja posebno je povezan sa tzv. fluidnom inteligencijom, odnosno sposobnošću snalaženja u novim situacijama i rješavanja problema bez oslanjanja na prethodno iskustvo ili naučeno znanje. S druge strane, kristalizovana inteligencija zasniva se na znanju i iskustvu stečenom tokom života.
I jedna i druga vrsta inteligencije važna je za svakodnevni život, ali naučnici sve više istražuju mogućnost da se upravo fluidna inteligencija može dodatno razvijati kroz trening mozga.
Teorija o inteligenciji dovedena u pitanje
Dugi niz godina preovladavalo je mišljenje da je fluidna inteligencija uglavnom nasljedna i da se tokom života ne može značajno mijenjati.
„Fluidna inteligencija često se smatra izrazito nasljednom, zbog čega mnogi zaključuju da je nepromjenljiva. Naš cilj bio je da pokažemo da to nije nužno tačno”, objasnio je dr Džon Džonides, jedan od autora važnog istraživanja.
Istraživanja psihologa Džona Džonidesa, Suzane Jegi i Martina Buškila pokazala su da se sistematskim treniranjem radnog pamćenja mogu poboljšati i sposobnosti povezane sa fluidnom inteligencijom.
Učesnici su prolazili intenzivan trening koristeći tzv. „n-back” zadatak – mentalnu vježbu u kojoj osoba prati niz podražaja i prepoznaje da li se trenutni podražaj poklapa sa onim koji se pojavio nekoliko koraka ranije.
Rezultati su pokazali da su osobe koje su duže i intenzivnije trenirale ostvarile značajniji napredak na testovima inteligencije.
„Što su učesnici više trenirali na zadatku ‘dual n-back’, to su poboljšanja u fluidnoj inteligenciji bila izraženija”, naglasio je Džonides.
Mozak se može mijenjati i prilagođavati
Naučnici objašnjavaju da se efekat ovakvih treninga zasniva na neuroplastičnosti – sposobnosti mozga da se tokom života prilagođava i stvara nove neuronske veze.
Nakon treninga, zabilježeno je da određena područja mozga troše manje energije tokom rješavanja zadataka, što ukazuje na veću efikasnost rada mozga.
Trening radnog pamćenja ne jača samo pamćenje, već i kontrolu pažnje, koncentraciju i upravljanje mentalnim resursima.
Jednostavne vježbe i u svakodnevnom životu
Stručnjaci ističu da se kognitivne vježbe mogu raditi i kod kuće. Jedna od njih uključuje špil karata: karte se okreću jedna po jedna, a unaprijed se odrede „okidač” karte, poput dama ili desetki. Kada se pojave, potrebno je prisjetiti se karte koja je bila dvije pozicije ranije.
Takve aktivnosti direktno podstiču radno pamćenje, koncentraciju i pažnju.
Nova istraživanja otvaraju mogućnosti u oblasti obrazovanja, mentalnog zdravlja i očuvanja kognitivnih sposobnosti u starijem dobu. Stručnjaci naglašavaju da redovna mentalna stimulacija može pomoći u očuvanju mentalne agilnosti i usporavanju kognitivnog pada.
Baš kao što je fizička aktivnost važna za zdravlje tijela, mentalna aktivnost ključna je za zdravlje mozga.