Interesantno je kako se, kad gledamo stvari iz drugog ugla, totalno mijenja perspektiva prema njima.
Fotograf Džoni Miler stvorio je seriju fotografija iz vazduha snimljenih dronom, koje prikazuju dijelove svijeta u kojima je nejednakost najočiglednija.
Njegovi snimci prikazuju naselja bogatih i siromašnih kako egzistiraju jedni pored drugih.
Džoni Miler je započeo projekat "Nejednaki prizori" u Južnoafričkoj Republici, pošto je želio da dokumentuje uslove života u limenim kućercima, koje je vidio blizu aerodroma u Kejptaunu kada je prvi put stigao u ovu zemlju.
Poslije Južnoafričke Republike proširio je projekat na najveće gradove svijeta - od Mumbaja, preko Meksiko Sitija do Najrobija.
Korištenjem drona dobio je bolju perspektivu razlike u uslovima u kojima stanovnici ovih gradova žive.
"Nejednakost je često skrivena i teško ju je primijetiti kad gledate stvari iz iste perspektive. Vizuelne barijere, same zgrade nas sprečavaju da vidimo nevjerovatan kontrast koji postoji u našim gradovima", istakao je Miler.
On takođe vjeruje da ovaj način gledanja na stvari doprinosi objektivnosti.
"Dron udaljava fotografa i samog gledaoca od predmeta koji se snima, i fizički i mentalno, te provocira da razmišljate o onome što vidite... Odvojeni ste od onoga što fotografišete, što snažno djeluje na vas, pogotovo kada su u pitanju stvari koje izazivaju emotivnu reakciju poput nejednakosti", ispričao je Miler.
On se nada da će njegov rad pokrenuti ljude da razgovaraju o onome što vide.
"Ako slike kod vas izazivaju neprijatno osjećanje poput straha, očaja ili uznemirenosti što na neki način učestvujete u sistemu koji proizvodi nejednakost - to je dobro. To mi je bila namjera", rekao je Miler.
Peruanski zid srama
Da podsjetimo, u jugoistočnom dijelu peruanskog glavnog grada Lime podignut je zid visok tri metra na čijem se vrhu nalazi bodljikava žica, a stanovnici su ga nazvali zidom srama, jer dijeli bogate od siromašnih.
Bedem se proteže više od deset kilometara i postao je simbol srama za stanovnike četvrti Vista Hermosa, koji ovaj zid smatraju depresivnim i razdvajajućim. Izgradnja zida započela je osamdesetih zbog bezbjednosti i zabrinutosti koja je vladala zbog ekstremizma, a posljednji dio dovršen je prije nekoliko godina. Nevladina organizacija "Oksfam" javno se odrekla postojanja zida i razlike koju je stvorio između dva područja sa znatnim socioekonomskim razlikama.
"S jedne strane imate Kasuarinas, jedno od najskupljih i najekskluzivnijih područja Lime, gdje stanovi koštaju milione dolara, a s druge strane je naselje koje ima minimum ili čak i nema pristup osnovnim potrebama", objasnio je Armando Mendoza, predstavnik "Oksfama".
Peruanka Julija Huarkaja kaže da je zid prilično ponižavajući i da predstavlja podjelu na siromašne i bogate. Ona spada u prvu grupu i u njenoj kući u naselju Nova Rinkonada gori lampa na petrolej. Mnogo porodica u tom naselju se bori sa vlagom ili hladnoćom zbog loše izgrađenih kuća, koje su bespravno napravljene i koje koštaju oko 300 dolara. Mnoga djeca pate od astme i dijareje jer nemaju sanitarnu mrežu. U čitavom naselju postoje 143 straćare i najlošije žive oni pri vrhu brda jer nemaju ni struju ni kanalizaciju ni vodu. Većina stanovnika kupuje vodu, koja se dovozi u cisternama.
Za razliku od njih, u komšijskom Kasuarinasu nemaju problema sa vodom i mnogi je koriste za punjenje bazena. Kvadratni metar nekretnina u ovom naselju košta 500 dolara, a neke kuće vrijede i više od pet miliona dolara.
Sao Paulo: Zid između dva svijeta
Sao Paulo je simbol za kontrast između bogatog i uređenog centra i siromašne i nesigurne periferije. Periferiju i njene stanovnike počinju da nazivaju favelom, iako ona to nije. Ali je riječ favela u kulturi savremenog svijeta dobila značenje siromašnog geta.
Iako su se u posljednjih nekoliko decenija uslovi života na periferiji poboljšali, grad više ne vjeruje u napredak. Na periferiji, nasilje i strah i dalje su centralni dio života građana. Danas je ovo grad u kome su povučene granice, koje pažljivo, ali i odlučno, odvajaju društvene svjetove. To je i grad u kome je javni prostor napustila većina građana. On je sada postao mjesto izliva gnjeva ispisanog na gradskim zidovima i opjevan u pjesmama ljudi sa periferije. Kao što jedna od najpopularnijih rep grupa "Racionais MC's" kaže u "Da Ponte pra ca" (S ove strane mosta):
"U društvu sa nama ti ne ideš,
mi ovdje, ti tamo; svako na svom mjestu.
Jesi li ukapirao?
Ako je život ovakav, jesam li ja kriv?
Svijet je drugačiji s ove strane mosta."
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
