Život

Nerasvijetljena sudbina heroja borbe protiv Holokausta

Nerasvijetljena sudbina heroja borbe protiv Holokausta
Nerasvijetljena sudbina heroja borbe protiv Holokausta
Agencije

MOSKVA - Bivši visoki službenik ruskog arhiva tvrdi da je vidio dosije koji bi mogao da rasvijetli sudbinu Raula Valenberga, švedskog diplomate koji je tokom Drugog svjetskog rata spasao od smrti desetine hiljada Jevreja u Mađarskoj.

Anatolij Prokopenko osporava tvrdnje ruskih službi bezbjednosti koje su naslijedile KGB da nemaju nikakve dokumente o nekadašnjem švedskom ambadoru u Budimpešti.

On je agenciji AP rekao da je 1991. godine vidio debeo dosije sa brojnim napomenama o Valenbergu, koje ukazuju da ga je tokom boravka u Mađarskoj špijunirao ruski aristokrata koji je radio sa tadašnju sovjetsku obavještajnu službu.

Valenberg je uhapšen u januaru 1945. po ulasku Crvene armije u Budimpeštu i prebačen u Moskvu, ali do danas nije rasvijetljeno zbog čega je to učinjeno niti šta se potom događalo.

Ruske vlasti su prvo negirale da su uhapsile Valenberga, a zatim to priznale tvrdeći da je umro od srčanog udara u julu 1947. godine u zatvoru u Moskvi. Neki, međutim, vjeruju da je moguće da je bio živ u zatvoru pod lažnim imenom sve do 80-ih.

"Taj dosije je veoma interesantan jer bi nam mogao omogućiti da utvrdimo razloge njegovog hapšenja", rekao je Prokopenko koji, međutim, priznaje da je imao samo nekoliko minuta da prelista dosije od više stotina stranica, navodi AP.

Kao švedski izaslanik u Mađarskoj 32-ogodišnji Valenberg je tokom nacističke okupacije spasao 20.000 Jevreja, obezbjeđujući im švedska putna dokumenta i prebecujući ih na sigurna mjesta. On je, takođe, uspio da odvrati nacističke oficire od masakra 70.000 ljudi u gradskom getu.

Valenberga je za tu misiju regrutovao jedan agent američke obavještajne službe, uz odobrenje švedske vlade, a u ime Ratnog izbjegličkog odbora koji je formirao američki predsjednik Frenklin Delano Ruzvelt.

Nije poznato da se pri tome bavio obavještajnim poslovima.

Prokopenko, međutim, kaže da je u jesen 1991. godine obilazio glavni arhiv KGB-a, u dobro čuvanoj zgradi pored Moskve, i da je naišao na pozamašan dosije o grofu Mihailu Tolstoj-Kutuzovu, ruskom artistokrati koji je napustio Rusiju poslije boljševičke revolucije 1917. i radio sa Valenbergom u Budimpešti.

Prema njegovim riječima, iako je imao samo nekoliko minuta da pregleda dosije, video je da se stalno pominje Valenbergovo ime i da je izgleda riječ o izvještajima koje je grof pisao svojim kontaktima u sovjetskoj obavještajnoj službi.

Ruske vlasti su prvo negirale da su uhapsile Valenberga, a zatim to priznale tvrdeći da je umro od srčanog udara u jula 1947. godine

"Shvatio sam da je pratio svaki Valenbergov korak", rekao je Prokopenko.

Godinu dana kasnije, Prokopenko je otpušten i zabranjen mu je pristup arhivima i on vjeruje da je razlog za to njegov pokušaj da objelodani tajne sovjetske arhive javnosti.

On kaže da je čak savjetovao Valenbergovom polubratu koji je godinama tragao za istinom o njegovoj smrti da traži od nasljednika KGB-a dozovolu da vidi dosije Tolstoj-Kutuzov. Oni su prvo tvrdili da takav dosije ne postoji, ali su mu onda dali na uvid kratak dosije u kome nije bilo ni riječi o Valenbergu.

Prokopenko smatra da je Staljinova tajna služba vjerovatno vjerovala da je Valenberg bio uključen u tajne kontakte između zapadnih saveznika i nacista i da je htjela da sazna više o tim vezama.

Suzan Berger, njemački istraživač koja je bila savjetnik švedsko-ruskoj radnoj grupi koja je vodila 10-ogodišnju istragu o Valenbergu koja se završila 2001. godine, kaže da je sovjetsko rukovodstvo bilo naročito paranoidno u vezi eventualnih anglo-američkih zavjera protiv sovjetskih interesa, prenosi AP.

Ona, takođe, smatra da bi razlog za Valenbergovo hapšenje moglo biti to što se Staljin nadao da će moći da ga koristi u budućim nagodbama sa Zapadom.

Prokopenko, međutim, tvrdi da su mu funkcioneri KGB-a nezvanično rekli da je Valenbeg ubijen zato što je odbijao da sarađuje.

"Nisu mogli da ga oslobode, pa su vjerovatno morali da likvidiraju," rekao je Prokopenko.

Šef arhiva FSB, glavnog nasljednika KGB general Vasili Kristoforov, priznao je AP-u u septembru da je sovjetska verzija da je Valenberg umro od srčanog udara mogla da bude izmišljena i da su mu njegovi tamničari možda "pomogli da umre".

Najčitanije