Život

Nijemci žestoko diskutuju o homoseksualizmu

Nijemci žestoko diskutuju o homoseksualizmu
Nijemci žestoko diskutuju o homoseksualizmu
Agencije

U Njemačkoj je u toku ozbiljna debata o homoseksualizmu i poreskoj ravnopravnosti jednopolnih partnerstava sa brakom, koja pokazuje svu složenost životne stvarnosti u vodećoj zemlji Evrope, ali i potvrđuje da je više od dvije trećine Nijemaca, njih 68 odsto, za hrišćanski heteroseksualni odnos ''otac-majka-dijete'', kao najbolju formu porodice.

Nijemci žestoko diskutuju o homoseksualizmu - što bi se moglo tumačiti činjenicom da, u poređenju sa ostatkom svijeta i dalje veoma lagodno žive, da nemaju muka s prehranjivanjem porodica, nedefinisanim granicama, gubitkom teritorije, stremljenjima ka nekom savezu, odnosno - da imaju sve, pa im je sada, eto, na red došla i ta tema, pored, ''muka'' s predebelim kućnim ljubimcima ili ''problemom'' što za ovo ljeto nisu uspjeli u Španiji da rezervišu svoju omiljenu hotelsku sobu, već jednu ''pored'' s pogledom na drugo ''ćoše'' mora.

Diskusija o homoseksualizmu, ipak, nije rezultat imanja, zadovoljstva, uspjeha, para ili dosade, već ozbiljna politička tema, pola godine pred savezne njemačke izbore, gdje dva koaliciona partnera-demohrišćani, kancelara Angele Merkel, koji su za ''ne'' poreskoj jednakosti i liberali šefa diplomatije Gvida Vestervela, imaju različita mišljenja.

I u okviru demohrišćana ima, međutim, jasnih glasova odobravanja homoseksualnih brakova i njihove ravnopravnosti i u tom pitanju se, što je rijetko viđena stvar, dio vladajuće koalicije potpuno slaže sa opozicjom, koja traži da jednopolna partnerstva prerastu u brakove i u poreskom i svakom drugom smislu budu izjednačena.

Kako se izbori približavaju, približava se i datum kada će, prema najavama, ovoga leta, Savezni ustavni sud odlučivati o pitanju poreske ravnopravnosti jednopolnih partnerstava i brakova-a ''sudska'' se, onda, mora poštovati.

Taj Sud je prije par dana već donio jednu odluku kojoj je homoseksualnim parovima omogućeno usvajanje usvojene ili rođene djece svojih partnera.

Tako je jedna doktorka iz Minstera, koja je podnijela tužbu pred tim Sudom, a čija je dugogodišnja partnerka prije nekoliko godina usvojila djevojčicu u Bugarskoj, pobijedila i sada i sama može postati majka, odnosno, usvojiti to dijete.

Do sada je u Njemačkoj takozvano ''sukcesivno usvajanje'' djece za heteroseksualne brakove bilo moguće, dok za homoseksulane nije.

Nijemci su, ipak, pokazuje današnja anketa tablioda ''Bild'', za heteroseksualnu vezu ''otac-majka-dijete'' kao najbolju formu porodice i to mišljenje zastupa 68 odsto njih, dok se svega 20 odsto izjašnjava za drugačije forme.

Nijemci, muškarci, su još jače za vezu ''otac-majka-dijete'' i čak njih 77 odsto zagovara takav oblik zajednice, dok su žene otvorenije u tom pogledu i oko 60 odsto njih je za heteroseksualizam.

U Njemačkoj se trenutno vodi ''rat'' o ''homo-braku'' u kome, na različitim stranama, poštujući od ''ratnog prava'', uglavnom, sopstvene želje i situaciju, učestvuju i takozvani ''mali čovjek'' i poznate ličnosti i političari i novinari-svako na svoj način i prema svojim vizijama.

Ovih dana se bivši gradonačelnik Bremena, socijaldemokrata Hening Šerf pozivao na presudu Suda u Karlsrueu o usvajanju djece za homoseksualne parove, govorio o manjini na ''drugoj strani'', ali i o svojoj porodici.

Njegov unuk, naime, ima dvije majke i dvojicu očeva-njegova ćerka Julija je majka malog Artura i živi u zajednici sa jednom ženom i parom homoseksualaca. Jedan od homoseksualnog para je otac djeteta, koje je na svijet došlo vještačkom oplodnjom.

Mali Artur, kako prenose mediji, odrasta među četiri roditelja.

''Obojicu mladića doživljavam kao moje zetove i oni su mi za srce prirasli'', rekao je u jednoj tv-emisiji djeda malog Artura, bivši gradonačelnik Bremena.

Ovo je samo jedna o priča iz realnog života 82-milionske njemačke nacije u kojoj biti homoseksualac i nije baš ''ružičasto'', ali jeste prihvatljivo, pa su tako među poznatim i uspješnim ličnostima, recimo, deklarisani homoseksualci poput šefa njemačke diplomatije Gvide Vestervela, gradonačelnika Berlina Klausa Voverajta ili poznate tv-novinarke Ane Vil.

Najčitanije