Noć vještica ili Halloween praznik je koji se obilježava 31. oktobra, a iako korijene vuče iz SAD iz godine u godinu je sve popularniji u cijelom svijetu, pa se posebne, tematske zabave organizuju i kod nas.
Najčešće aktivnosti koje obilježavaju ovaj praznik su: kostimirane zabave, pravljenje lampe od bundeve, gledanje horor filmova i čitanje strašnih priča.
Ova noć nudi ljudima priliku da na površinu iznesu svoju fantaziju i ožive svoju maštu. To im je jedinstvena prilika da obuku kostim i budu neko drugi. Najviše ih se te noći oblači u vještice, duhove, zombije i druge strašne utvare te izgledaju kao likovi koji su izašli iz horor filmova.
Ovo je ujedno datum kojem se raduju i trgovci koji zadovoljno trljaju ruke jer prodaju veliki broj maski i kostima, a tamo gdje se Noć vještica obilježava, određene TV kuće čak prilagode svoj program tom datumu, pa puštaju horor filmove.
Velika zasluga za proširenje proslave Noći vještica pripisuje se režiseru Džonu Karpenteru, koji je snimio horor na tu tematiku.
Korijeni: Noć vještica vuče korijene iz drevnog prethrišćanskog keltskog festivala mrtvih. Prema keltskom kalendaru, 1. novembar označavao je početak zime, početak nove godine, te početak i kraj životnog ciklusa.
Kelti su vjerovali da na ovaj dan duše pokojnika prelaze na drugi svijet. Tu noć Kelti su palili vatre kako bi pomogli zalutalim dušama u pronalasku puta, te kako bi umirili duhove i vještice tu noć su iznosili darove u obliku hrane i pića.
Rimljani su u velikoj mjeri prihvatili keltske običaje i u prvom vijeku nove ere Samhain je asimilovan u tradicionalne rimske oktobarske festivale, kao što je festival Pomone, boginje voća i drveća. Simbol Pomone je jabuka, što donekle može objasniti modernu tradiciju omiljene dječje zabave, hvatanja zubima jabuke koja pluta na vodi.
Kako je vjerovanje u opsjednutost duhovima splašnjavalo, tako se i ceremonijal festivala mijenjao tokom vremena, a kostimiranja u duhove, gobline i vještice poprimala su sve ritualniji oblik.
Nakon dolaska hrišćanstva slavljenje Keltske nove godine i njihovi izvorni običaji su se nešto izmijenili, ali se zadržala tradicija proslave Noći vještica.
Kod nas još ne postoji masovna navika proslave ovog praznika, ali oni željni dobrog provoda uvijek će pronaći neki parti, horor na televiziji ili bundevama ukrašen izlog.
Džek Fenjer: Nekoliko je priča o Džeku Fenjeru, a jedna govori kako je prevario đavola tako što mu je ponudio dušu u zamjenu za piće. Nakon što se đavo pretvorio u novčić kako bi platio piće, Fenjer ga je brzo stavio u džep u kojem je bio krst, zbog kojeg se više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što mu je obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Fenjer ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario đavola. Zamolio ga je da mu doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao krst, tako da ga đavo ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je umro, Fenjer nije bio primljen u raj zbog svog grešnog života, a na vratima pakla dočekao ga je đavo i poslao nazad u mrak, a da ga se riješi dao mu je žeravicu ugljena. Fenjer je u džepu imao repu, koju je izdubio i stavio u nju žeravicu. Od tada Fenjer, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Fenjer postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svijetova.
Simbol: Glavni simbol Noći vještica su bundeve, ali i sve ono što može uplašiti ljude, maske i simboli koji se kod nas tradicionalno koriste za maškare.
Lampioni koji se rade od velikih narandžastih bundeva spajaju simboliku vatre, hrane i maski. Njih je lako izraditi. Dovoljno je izdubiti bundevu, te staviti u nju svijeću ili sijalicu.
Iako su mnogi kultovi usvojili Noć vještica kao omiljeni festival, sam ritual je lišen svake povezanosti sa zlim duhovima i crnom magijom. Nastao je spajanjem keltskog festivala proslave Nove godine i srednjovijekovnih evropskih molitvenih rituala.
Vjerovanja
- Narandžasta i crna su glavne boje Noći vještica. Narandžasta predstavlja žetvu (a bundeva kraj žetve), a crna je povezana sa smrću.
- Crne mačke štite vještice od pogubnih sila.
- Rekord u rezbarenju bundeve drži Džeri Ajers iz Ohaja. On je izrezbario bundevu u samo 37 sekundi.
- Vidiš li pauka na Noć vještica - to je duh preminule osobe koju si znao/la, a koja pazi na tebe.
- Želiš li sresti vješticu moraš na Noć vještica odjeću nositi naopačke i hodati unazad.
- U SAD se samo na kostime za Noć vještica svake godine potroši oko četiri milijarde dolara.
- Amerikanci svake godine pošalju oko 35 miliona čestitki za Noć vještica.
- Noć vještica je finansijski drugi najisplativiji običaj, odmah iza Božića.
Najveća bundeva
Najveća bundeva na svijetu teška je 922 kilograma i nedavno je predstavljena u Njujorku. Vajar Rej Vilafejn obrađuje je kako bi bila spremna za predstojeću Noć vještica.
Džinovska bundeva iz doline Napa u Kaliforniji glavna je atrakcija "ukletog parka" u njujorškoj Botaničkoj bašti, koji je otvoren povodom svetkovine koju prate kostimirane zabave.
U "ukletom parku" izložene su razne bundeve pretvorene u ogromne biljke mesožderke i druge stravične kreature.
Filmovi za Halloween
"Djeca kukuruza"
Film "Djeca kukuruza" nastao je prema istoimenoj pripovijetki Stivena Kinga, koja je objavljena u okviru zbirke "Noćna smjena". Dvanaestogodišnji sveštenik dolazi u gradić okružen beskrajnim poljima kukuruza. On naređuje djeci da poubijaju sve odrasle kako bi njihovom krvlju natopili kukuruz.
"Isijavanje"
Horor Stenlija Kjubrika iz 1980. godine "Isijavanje" snimljen je prema istoimenom romanu Stivena Kinga. Bivši nastavnik i liječeni alkoholičar Džek Torens zatraži posao kućepazitelja u "Overlook" hotelu u nadi da će ponovo izgraditi svoj život nakon što je izgubio posao nastavnika.
"Tiho brdo"
Ovaj horor film režirao je Kristof Gans. Izmučena i očajna zbog velikog problema njene sedmogodišnje kćerke Rouz odluči da je odvede u jedino mjesto koje ona spominje u buncanjima, gradić Silent Hill. Nakon duge vožnje Rouz prilazi gradiću, no kako je teško u njega ući zbog loše ceste, ona ubrzava, te ulazi u mjesto.
"Strava u Ulici brestova 6"
Šesti dio kultnog horora "Strava u Ulici brestova" donosi priču o ubistvenom gnjevu Fredija Krugera koji širi svoju vladavinu terora van granica Ulice brestova. Njegov zastupnik na zemlji je njegova davno izgubljena kćerka Megi. Kruger se zaposlio kao psihoterapeut za tinejdžere s problematičnim snovima.
"Pritajeno zlo"
Horor "Pritajeno zlo" zasnovan je na serijalu video-igara "Resident Evil". U gradu Rakunu, koji je udaljen od svega, na 500 metara ispod zemlje nalazi se tajno istraživačko postrojenje "Košnica". Tamo eksperimentišu s opasnim virusom i ko god dođe u dodir s njim pretvara se u zombija.