NOVA VAROŠ - U koloniji bjeloglavog supa u kanjonu rijeke Uvac, jednoj od najbrojnijih u ovom dijelu Evrope, početkom februara u pećinama kanjona ženke polažu po jedno jaje.
Na gnijezdu se smjenjuju mužjak i ženka i nakon osam sedmica izleže se mladunac koji svoje gnijezdo napušta polovinom jula. Budući da su prošle godine bila 83 gnijezdeća para (u kanjonima Uvac i Mileševka), ove godine se očekuje još više parova.
Ornitolog Saša Marinković iz Instituta za biološka istraživanja "Dr Siniša Stanković" u Beogradu nadgleda i kontroliše koloniju i uz pomoć alpinista ASAK iz Beograda prstenuje mladunce pred polijetanje, kako bi se pratilo njihovo kretanje i boravak u prirodi.
Pticama se na krila stavljaju markice da bi se iz daleka mogle identifikovati bez potrebe hvatanja.
"Zahvaljujući tim oznakama na krilima i nogama, moguće je pratiti pravac njihovog kretanja, starost i ostale detalje, tako da su u posljednjih nekoliko godina jedinke bjeloglavog supa iz Srbije fotografisane u Izraelu, Letoniji, a polovinom januara i na granici Jemena", rekao je Marinković.
On je naveo da se ova ptica nalazila u grupi izraelskih supova koja je uhvaćena u Saudijskoj Arabiji kao špijuni zbog satelitskog odašiljača na leđima.
"Ove godine i mi stavljamo satelitske odašiljače za praćenje supova na dugim turnejama po Mediteranu", rekao je Marinković.
On je naveo da je mladunac bjeloglavog supa, koji se proljetos ispilio u kanjonu Uvca, nedavno "zalutao" u Jemen, čak 3.280 kilometara daleko od gnijezda, a vijest o njegovom prizemljenju u Srbiju je poslao tamošnji ornitolog Abdulah Alšuhaibani.
Bjeloglavi supovi su izvrsni letači zahvaljujući krilima čiji raspon doseže do tri metra, hrane se uginulim životinjama, tako da su ove ptice svojevrsni čistači prirode i zato značajni u lancu ishrane.
Oni su od davnina ljeteli iznad naših prostora. Međutim, prije samo tridesetak godina bili su na ivici istrebljenja, često stradajući kao žrtve trovanja.
Zahvaljujući akciji koju je sredinom devedesetih godina pokrenula grupa zaljubljenika u ove ptice, kao i pomoći države, danas se na liticama iznad Uvačkog, Zlatarskog i Radonjskog jezera i obližnje Mileševke gnijezde 83 para ptica, a kolonija bjeloglavog supa u Specijalnom rezervatu prirode "Uvac" jedna je od najvećih u ovom dijelu Evrope.
"Jato bjeloglavog supa privuklo je na hranilište crnog lešinara, vrstu koja je iščezla u Srbije prije 60 godina", rekao je Marinković, dodajući da je njegov boravak na hranilištu supova na Uvcu zabilježila kamera kojom se prate supovi.
"Danas je preostalo samo tridesetak parova ove vrste na Balkanu", rekao je Marinković, izražavajući nadu da će se crni lešinar, kada vidi kako supovi uživaju, možda naseli ponovo na Uvcu.
U Srbiji postoji oko 160 parova bjeloglavih supova i tri mjesta gdje su oni pronašli svoj dom, a to su kanjoni Uvca, Mileševke i Gornje Trešnjice u blizini Ljubovije, koje svake godine posjećuje sve veći broj turista i zaljubljenika u prirodu.