Možete promijeniti adresu, posao i stanje na bankovnom računu, ali ono što ste ponijeli iz roditeljskog doma zauvijek ostaje dio vas, pa tako i navika da štedite.
Ljudi koji su odrasli u porodicama s manje novca često su štedljivi, a da o tome gotovo i ne razmišljaju. Od roditelja su usvojili navike koje im pomažu da paze na troškove, čak i kada im finansijska situacija to više ne zahtijeva. Takav način razmišljanja može biti koristan, ali ponekad donosi i stalan strah od trošenja novca.
Autorka Hejli Van Horn za YourTango priznaje da je njena porodica tokom djetinjstva imala finansijskih problema, što je uticalo na njen odnos prema novcu u odraslom dobu. Čak i kada ima nešto ušteđevine, izbjegava da je troši, jer se boji da bi jednog dana mogla ostati bez novca. Iako joj je takav način razmišljanja pomogao da razvije naviku štednje, svjesna je da je zbog toga često pretjerano zabrinuta za svoje finansije, prenosi b92.
Prema njenim riječima, ljudi koji su odrasli u porodicama s manje novca često zadržavaju sljedećih osam navika.
1. U restoranima naručuju najjeftinija jela
Za mnoge porodice koje su živjele skromno odlazak u restoran bio je rijetka prilika i svojevrsni luksuz. Djeca koja su tako odrastala naučila su da paze na cijene hrane, a ta navika ih često prati i u odraslom dobu.
Čak i kada mogu sebi da priušte skuplje jelo, nerijetko će odabrati najjeftinije s jelovnika. Budući da znaju kako izgleda život s malo novca, žele da izbjegnu nepotrebne troškove. Tako mogu da uživaju u izlasku s prijateljima, a da pritom ne potroše previše.
2. Gotovo sve obroke pripremaju kod kuće
Djeca koja su odrasla u porodicama koje su pazile na svaki dinar često su slušala rečenicu: "Imamo hrane kod kuće". Umjesto odlaska u restorane ili naručivanja dostave, njihovi roditelji su uglavnom sami pripremali obroke.
Ta navika često ostaje i u odraslom dobu. Kuvanje kod kuće omogućuje bolju kontrolu nad troškovima, ali i nad sastojcima koje koristimo. Istraživanje Univerziteta Washington pokazalo je da priprema hrane kod kuće može biti povezana sa zdravijom ishranom i manjim troškovima.
3. Kupuju nošenu odjeću i stvari
Kupovina nošene odjeće, namještaja i drugih potrepština mnogim je porodicama bila način da uštede. Djeci je to ponekad bilo neprijatno, naročito ako su njihovi prijatelji nosili novu odjeću i imali stvari koje oni sebi nisu mogli da priušte.
Ali, ono što im je nekada predstavljalo razlog za neprijatnost danas je postalo popularno. Kupovina u prodavnicama polovne odjeće i putem internet oglasa danas je uobičajena, a osim što štedi novac, može biti i bolja za okolinu. Ljudi koji su tako kupovali još kao djeca često nastavljaju s tom navikom i kada mogu sebi da priušte nove stvari.
4. Čuvaju najbolje stvari za posebne prilike
Djeca koja su odrasla u skromnijim uslovima često imaju naviku da čuvaju stvari koje im nešto znače. To može biti skuplji parfem, omiljena odjeća ili neki proizvod koji ne mogu uvijek da pronađu u prodavnici.
Umjesto da ih koriste kad god požele, čekaju posebnu priliku. Razlog je često strah da istu stvar sebi kasnije neće moći ponovo da priušte.
Autorka priznaje da i sama ima tu naviku. Na primjer, u frižideru čuva nekoliko limenki omiljenog energetskog pića. Ne želi da ih popije, jer se boji da kasnije više neće moći da ih kupi. Iako je svjesna da takvo ponašanje nema previše smisla, teško ga se oslobađa. Smatra da je šteta odricati se malih zadovoljstava samo zato što čekamo savršen trenutak za njih.
5. Strogo se drže kućnog budžeta
Ljudi koji su tokom djetinjstva svjedočili finansijskim problemima roditelja često žele da izbjegnu sličnu situaciju u svom životu. Zato pažljivo planiraju troškove i nastoje da se drže unaprijed određenog budžeta. Važno im je da na kraju mjeseca nešto novca ostane sa strane, čak i ako to znači odricanje od stvari koje bi ih obradovale.
Iako je odgovorno upravljanje novcem korisno, pretjerana štedljivost može postati opterećenje. Osobe koje su odrasle u finansijski nesigurnim uslovima često razmišljaju o tome šta bi se dogodilo kada bi ostale bez posla ili im se prihodi smanjili. Zbog toga radije štede nego troše, čak i kada za takvu zabrinutost nemaju konkretan razlog.
6. Kupuju velike zalihe proizvoda na sniženju
Kada naiđu na dobru akciju, neki ljudi imaju potrebu da kupe što više proizvoda, čak i ako im trenutno nisu potrebni. Takvo ponašanje može biti povezano s odrastanjem u porodici u kojoj novca nije uvijek bilo dovoljno.
Stvaranje zaliha hrane, higijenskih potrepština i drugih proizvoda pruža im osjećaj sigurnosti, jer znaju da će imati ono što im treba ako ponovo nastupe finansijski problemi. Osim toga, kupovina na sniženju može izazvati osjećaj zadovoljstva. Ljudi imaju utisak da su dobro prošli i uštedjeli novac, čak i kada su kupili više nego što im je zapravo potrebno.
7. Koriste svaku priliku da nešto dobiju besplatno
Ljudi koji su odrasli s malo novca često nastoje da iskoriste sve što mogu da dobiju besplatno. To ne mora značiti da su škrti, nego da su navikli da paze na svaku sitnicu. Na primjer, iz hotelske sobe ponijeće male bočice šampona ili sapuna koji su uključeni u cijenu smještaja. Takve stvari im mogu djelovati nevažno, ali pružaju osjećaj da su barem malo uštedjeli.
Autorka ističe da postoji razlika između ljudi koji besplatne stvari uzimaju iz pohlepe i onih koji su odrasli u finansijskoj nesigurnosti. Pomenuti to često čine iz straha da jednog dana sebi neće moći da priušte ni osnovne potrepštine.
8. Radije ostaju kod kuće nego izlaze
Druženja s prijateljima, odlasci u bioskop, restorane ili na razne događaje mogu da budu skupi. Zato ljudi koji su odrasli u porodicama s manje novca često radije biraju aktivnosti kod kuće.
Ako su tokom djetinjstva rijetko odlazili na izlete ili druge aktivnosti koje se plaćaju, mogli su da usvoje uvjerenje da je izlazak nepotreban trošak.
Umjesto odlaska u bioskop, na primjer, radije će pogledati film kod kuće. Kod nekih se može razviti i izražen strah od trošenja novca, poznat kao krometofobija.
Zbog takvog straha ponekad odustaju od druženja i aktivnosti u kojima bi zapravo željeli da učestvuju.
Iako štedljivost može biti korisna osobina, važno je pronaći ravnotežu između odgovornog upravljanja novcem i uživanja u svakodnevnom životu.