Početak proizvodnje piva kaltenberg u pogonima banjalučke pivare, osim što će ljubiteljima dobrog piva donijeti nešto novo, sigurno će biti i dobra predispozicija i uslov da i mnoge druge strane firme dođu i ulažu na ovim prostorima, kazao je princ Luitpold fon Bajern, posljednji potomak kraljeva Bavarske i direktor pivare "König Ludwig Schlossbrauerei Kaltenberg".
"Dobijanje licence za proizvodnju kaltenberga, je potvrda kvaliteta rada 'Banjalučke pivare', s obzirom na to da je bilo potrebno zadovoljiti najviše standarde u skladu s njemačkim zakonom o čistoći piva", rekao je vlasnik licence kaltenberga.
NN: Da li je ovo Vaša prva posjeta Banjaluci i kakvi su utisci ?
FON BAJERN: Nisam prvi put u Banjaluci. Već sam ranije, prilikom dogovora boravio u ovom gradu. Proputovao sam kroz vašu zemlju, koja je veoma interesantna, a naročito sam oduševljen prirodom. Geografski je slična Bavarskoj, sredini u kojoj živim, pa mi mnogo toga ovdje nije strano. Ova zemlja je posljednjih godina ostvarila jedan veliki napredak, jednu promjenu iz crno-bijelog filma u film u boji.
NN: Kako je došlo do saradnje sa "Banjalučkom pivarom"?
FON BAJERN: Neke stvari se zaista dešavaju na iznenađujući način. Mi se bavimo i proizvodnjom u Engleskoj i naši saradnici iz te zemlje su nam predložili da bismo, možda mogli ovdje da obavimo neke razgovore. Rezultat toga je da smo popričali zajedno i došli do zaključka da u Banjaluci postoji zaista dobra pivara, koja je veoma dobro vođena i koja je u stanju da isprati jedan visokokvalitetan proizvod kakav je kaltenberg. Mogu reći da je ovo jedan izazov za nas.
NN: I danas u proizvodnji kaltenberg piva koristite isključivo porodične recepte i davnašnje načine proizvodnje kraljevskih piva. Znači, u pitanju su prirodni sastojci?
FON BAJERN: Kaltenberg je kraljevsko bavarsko pivo, proizvedeno prema Zakonu o čistoći piva iz 1516. godine. Kvalitet ovog piva garantuju prirodni sastojci, bez dodavanja bilo kakvih vještačkih dodataka. Iza nas je više od 700 godina tradicije postojanja i proizvodnje, a trenutno imamo 260 pivara. Takođe, čak od 16. vijeka imamo svu dokumentaciju o svim pivarama, što znači da gotovo 400 godina imamo sve knjige, odnosno račune, šta je do sada kupovano i prodato. Danas je možda malo teže raditi s tim starim receptima, jer svaki region posjeduje različite količine tih sastojaka. Međutim, ono što je odlučujuće kada su ti stari recepti u pitanju, jeste to da su oni i dalje definisani istim okusom. Svake godine prilikom proizvodnje prilagodimo sve sastojke, tako da na kraju imamo identičan okus.
NN: Ima li ipak neka tajna koju ne otkrivate kada je u pitanju način proizvodnje kaltenberga?
FON BAJERN: Naravno da postoje posebnosti prilikom proizvodnje, ali to su neke stvari koje moramo zadržati za sebe. Postoji mnogo pivara koje su zainteresovane za tu tajnu, ali je mi ne možemo otkriti. Mogu samo reći da od kvasca, temperature i vremena mnogo zavisi okus piva. Takođe, veoma je bitno koje vrste hmelja se koriste prilikom proizvodnje, kao i u kojem periodu će da bude stavljen određeni proizvod. Zaista je veoma mnogo sitnih detalja na koje se mora obratiti pažnja.
Mislim da je veoma teško jednu tradiciju od 700 godina postojanja kopirati.
NN: Koliko godišnje proizvedete kaltenberg piva i na koja tržišta se plasira?
FON BAJERN: Naravno, na njemačkom tržišu nas možete naći, mnogo smo prisutni u Austriji i Italiji. Kada je proizvodnja u pitanju, njome se bavimo u Engleskoj, Švedskoj, Sloveniji, Bugarskoj, Turskoj Bjelorusiji, Indiji... Što se tiče godišnje proizvodnje, taj podatak vam ne možemo otkriti, s obzirom na to da je u pitanju privatna pivara. Na nekim takmičenjima bi rado imali tu cifru, ali ne možemo je kazati.
NN: Da li će pivo kaltenberg, koje će biti proizvođeno u "Banjalučkoj pivari", po kvalitetu biti identično kaltenbergu koji se proizvodi u Bavarskoj?
FON BAJERN: Apsolutno hoće. Dakle, mora se raditi o pivu koje u svakom trenutku možemo da prodamo bilo gdje bez problema.
NN: Kako je danas biti potomak kraljevske porodice?
FON BAJERN: Zapravo, moja porodica i ja živimo, kao i sve druge. U Bavarskoj možda imamo neke obaveze kada je takav način života u pitanju, jer imamo još bliske veze sa Bavarskom kao zajednicom. U Bavarskoj imamo najveće i najvažnije umjetnine, odnosno sakupljači smo umjetnina i upravo one stoje Bavarskoj na raspolaganju. Takođe, kada su u pitanju kultura i umjetnost, u vezi s njima mnogo sarađujemo sa cjelom zemljom. To nije službena, oficijelna saradnja, međutim, ne postoje manifestacije na kojima kao potomci kraljevske porodice nismo na neki način prisutni.
NN: Živite li u dvorcu kao prave kraljevske porodice?
FON BAJERN: Da, živimo u dvorcu koji se upravo zove Kaltenberg i gdje je i započeta proizvodnja piva. Imam petoro djece, a dvije najstarije kćerke su već udate. Obje su završile studij biologije i rade na univerzitetima. Što se tiče sinova, najstariji je studirao pravo i trenutno radi na doktoratu, na temu međunarodnog prava, a dva mlađa sina studiraju ekonomiju u Engleskoj.
NN: Da li će Vaša djeca nastaviti porodičnu tradiciju?
FON BAJERN: Ja bih to volio, ali ćemo još vidjeti, jer je svako od moje djece već krenuo svojim putem.