Život

Prinuđeni na mržnju pod istim krovom

Prinuđeni na mržnju pod istim krovom
Prinuđeni na mržnju pod istim krovom
Dragana Raduški

Izraelci i Palestinci jednog dana bi možda mogli živjeti u dvije države. Međutim, sve dok se to ne desi, sukob između ove dvije zajednice dešava se u istoj zemlji, a nekada i pod istim krovom.

Upravo to se dešava u jerusalimskom naselju Šeik Džara, koje se na hebrejskom još naziva i Šimon Ha Cadik, gdje Palestinac Nabil Al Kurd i njegova porodica dijele kuću sa jevrejskom porodicom iz njujorškog Bruklina. Ovo je sve samo ne primjer srećnog suživota.

Naime, Nabilova majka, koja danas ima 90 godina, preselila se u ovu kuću neposredno nakon što je bila primorana da napusti Haifu, po izbijanju prvog arapsko- izraelskog rata 1948. godine. Bizarna priča o ovom suživotu započela je onda kada je Al Kurd odlučio da dogradi kuću, što je bilo neminovno zbog proširenja porodice. Danas u kući živi jevrejska porodica, koja je doselila 2009. godine i oni su zauzeli tri sobe. U preostale četiri sobe živi Al Kurd i 11 članova njegove porodice, a ulaz je sa stražnje strane kuće.

"Prije nekih deset godina odlučio sam da proširim kuću, kako bi obezbijedio više prostora za svoju porodicu. Učinio sam to bez građevinske dozvole jer ju je bilo zaista teško dobiti", počinje svoju priču Al Kurd.

Međutim, ubrzo je stigla kazna izraelskog suda, u kojoj je stajalo da više od 30 godina nije plaćao kiriju. Sudija mu je oduzeo novoizgrađeni dio kuće i dodijelio ga jevrejskoj porodici. Iako je Al Kurdova porodica živjela u kući više od šest decenija, izraelski sud je priznao pravo na imovinu jevrejskoj porodici koja je bila prvobitni vlasnik zemlje na kojoj je kuća izgrađena, dakle prije 1948. godine. Rezultat te sudske odluke je danas skoro nepodnošljivi suživot ispod istog krova. Al Kurd ne krije da se oni međusobno mrze. Al Kurdovi, svi od Nabilove majke, pa do njegove najmlađe četvorogodišnje kćerke Mahe, zbijeni su u malom prostoru, a dva sina čak spavaju vani. Ulaze sa stražnje strane kuće.

Jedini zajednički prostor je prolaz ispred kuće, a slučajni susreti su krajnje neučtivi. Tada lete psovke, uvrede, a nerijetko zovu i policiju. Inače, ova drama se dešava na demarkacionoj liniji, ili tzv. zelenoj liniji, koja dijeli teritorije koje pripadaju Izraelu od teritorija poznatih kao "arapska naselja". Zelena linija prolazi kroz Jerusalim, dijeleći ga na Istočni Jerusalim, koji je te 1948. godine bio naseljen Jordancima, i zapadni dio koji je izraelski.

"Kada su Jordanci preuzeli imovinu koju su napustili Jevreji u Šeik Džari, počeli su da je rentiraju palestinskim izbjeglicama. Izraelske vlasti su im dozvolile da ostanu nakon što je Istočni Jerusalim okupiran u narednom ratu, 1967. godine", kaže Hagit Ofran, direktor jedne izraelske organizacije koja podržava mirovni proces.

Međutim, izraelski zakoni dozvoljavaju prvobitnim vlasnicima da mogu tražiti svoju imovinu nazad, pa je na osnovu toga danas čak 28 porodica u Šeik Džeri suočeno sa mogućom deložacijom.

I dok Al Kurd priča svoju priču, skoro je nemoguće vidjeti niti popričati sa jevrejskim stanarima kuće, koji polažu pravo na zemlju na kojoj se kuća nalazi. Oni jednostavno ne žele da izlaze u javnost. Sve ono što se dešava u Šeik Džari, može se primijeniti i na druge kvartove u Jerusalimu, gdje Palestinci tvrde da su Jevreji platili najbolje advokate i uložili ogroman novac kako bi istrajali u svojim tvrdnjama da polažu pravo na imovinu.

"Lokalni zakoni i pravosuđe daje Jevrejima pravo na povratak, dok istovremeno to pravo uskraćuju Palestincima koji žele da se vrate na imovinu koju su napustili 1948. godine. Ovo je glavni izvor nepravde i nejednakosti", kaže Sarit Mihaeli, portparol "B'Tselem", još jedne izraelske organizacije za ljudska prava.

Interesantno je da su i Al Kurd i Flejšer imaju isti stav, koji su ponovili u nekoliko navrata, a to je da Arapi i Jevreju nisu jedni protiv drugih i da mogu da žive u miru, iako sama situacija na terenu na neki način demantuje njihove tvrdnje. I dok se pravna bitka, od kvarta do kvarta, nastavlja na terenu, loptica je sada na strani političara, koji bi trebalo da budu ti koji će odrediti kojim putem će se dalje krenuti. Sve oči su uprte u izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koji će najvjerovatnije formirati novu koalicionu vladu sa partijom Yesh Atid, koja je iznenadila sve svojim uspjehom na prošlomjesečnim izborima u Izraelu. Lider ove partije Jair Lapid izrazio je spremnost da ponovo započne pregovore sa Palestincima.

Najčitanije