Maja 1962. godine Haićanin Klervius Narcis proglašen je mrtvim, i to od strane dvojice doktora. Sedmicama je imao izuzetno visoku temperaturu i groznicu. Njegov leš su tada identifikovale dvije njegove sestre; Meri Kleri i Anđelina.
Njegova porodica ga je sahranila na malom groblju u blizini gradića Ister. Sahrana je bila dan nakon smrti i svi su mislili da je to kraj svega.
Međutim, 18 godina kasnije, visoki, stariji čovjek je prišao Anđelini na seoskoj pijaci, predstavljajući se kao njen brat, kojeg je sahranila prije mnogo godina, piše Daily Mail.
Narcis joj je objasnio da ga je oživio vrač, koji ga je kasnije odveo na plantažu šećerne trske, gdje je radio kao njegov rob.
Lokalno seosko stanovništvo, koje vjeruje u vudu magiju, bez ikakvih problema je prihvatilo ovu priču, ali zapadnjački naučnici nisu mogli da prihvate tvrdnje o njegovom oživljavanju.
Narcisova priča odvela je profesora Vejda Dejvisa sa Harvarda put Haitija, gdje je upoznao Maksa Bivoara, koji je kasnije postao kralj vračeva, a neki su ga zvali i papa vudua.
Bivoar je upoznao profesora Dejvisa sa svojim lokalnim vračem, koji je proizvodio magični "zombi prah", koji može da oživi mrtve.
Dejvis je bio uvjeren u ovu priču i to ga je nagnalo da napiše kultnu knjigu "Zmija i duga", po kojoj je kasnije snimljen i film. Ovo sve je pokrenulo novi žanr u filmskoj industriji.
Prije nekoliko dana papa vudua Bivoar je umro. On se do svoje smrti nalazio na čelu haićanskog udruženja koje je okupljalo više od 6.000 vračeva.
Oni su svom vođi odali počast kao čovjeku koji je spriječio mnoge loše stvari po njihovo društvo; od invazije SAD pa do izbijanja raznih epidemija. O tome koliko je ovaj vrač imao uticaja govori i podatak da je navodno začarao čak i bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona. Štaviše, Klinton je u svojim memoarima opisao slučajni susret sa Bivoarom, koji se desio sad već davne 1975. godine.
Ipak, za milione poklonika zombi filmova, najveća zaostavština Bivoara jeste knjiga koju je napisao profesor Dejvis gdje se dokazuje postojanje zombija. Donald Kosentino, profesor svjetske umjetnosti na UCLA i Bivoarov poznanik, kaže da je nakon susreta sa Bivoarom ostao fasciniran pričom o živim mrtvacima.
"Činjenica je da je knjiga 'Zmija i duga' imala nevjerovatan uticaj na ostatak svijeta. Ona je definitivno bila ta koja je pokrenula diskusiju o zombijima i njihovom postojanju", kaže Kosentino.
Ova knjiga je imala nevjerovatan uticaj na evro-američko društvo, jer je bila dokaz nečega u šta mnogi i danas sumnjaju.