LONDON - Vladanje engleskim postaje sve više jedan od osnovnih zahtjeva za učestvovanje u međunarodnom biznisu, ali jedna studija ukazuje da na ovom planu postoje velike razlike od zemlje do zemlje.
Među državama u kojima engleski nije nacionalni jezik, najbolje se njime vlada u Skandinaviji, a znatan zaostatak u znanju je zabilježen u Rusiji, Turskoj i Latinoameričkim zemljama, objavila je najveća škola za učenje jezika na svetu "English First" (EF), a prenio Rojters.
Ovaj zaključak se bazira na rezultatima testiranja znanja engleskog među više od 2,3 miliona odraslih iz 44 zemlje u periodu od 2007. do 2009. godine.
Uprkos velikim državnim ulaganjima u učenje engleskog, stanovnici Narodne Republike Kine i Indije su na ovim testovima pokazali manje znanje nego što je očekivano, pa su se našli na 29, odnosno 30. mjestu.
Mada će NR Kina vjerovatno uskoro postati "najveća nacija u svijetu koja govori engleski", vladanje ovim jezikom među njenim žiteljima je znatno slabije nego u okolnim zemljama, Južnoj Koreji i Japanu, ili u zapadnoevropskim državama.
Indijci, i pored dugotrajne kolonijalne prošlosti pod Britancima, jedva da su se pokazali boljim od Kineza.
Italijani i Španci zaostaju za drugim zapadnim Evropljanima po znanju engleskog, pa među 44 države one zauzimaju 23, odnosno 24. mesto.
Utvrđena je čvrsta međuzavisnost između nivoa vladanja engleskim i bogatstva nacije.
Stručnjaci objašnjavaju da je to djelimično posljedica toga što bogati više ulažu u obrazovanje.
Uz to, uspješnije vladanje engleskim predstavlja bazu za bolje ekonomske mogućnosti.
Bil Fišer, predsjednik EF-a, naglašava da će zemlje u razvoju morati da ulažu u bolje znanje engleskog među svojim stanovnicima, kako bi ostale konkurentne u svjetskom biznisu.
Latinoamerikanci su se u testiranju znanja engleskog najgore pokazali.
Stručnjaci ukazuju da je to vjerovatno posljedica činjenice da oni već imaju zajednički jezik, španski, što možda umanjuje podsticaj da se dobro nauči i engleski.