Život

Smijehom protiv gorke svakodnevice

Smijehom protiv gorke svakodnevice
Smijehom protiv gorke svakodnevice
Agencije

BEOGRAD - U svijetu se danas obilježava Dan šale - 1. april, kada ljudi pokušavaju da se našale jedni s drugima, a stručnjaci ističu da humor pomaže ljudima da se kroz smijeh opuste i bar na trenutak zaborave tešku svakodnevicu.

Profesor Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Aleksandar Jugović rekao je da je dobar smisao za humor pokazatelj zdrave ličnosti i da je veoma bitan, jer relaksira čovjeka.

On je ukazao da humor mnogo znači u vremenu krize, jer se zahvaljujući njemu bolje sagledava realnost u kojoj živimo.

"Humor rasterećuje čoveka i bitan je u životu, a posebno tokom suočavanja sa teškim situacijama", kazao je Jugović, navodeći kao primjer njegov pristup tokom predavanja na fakultetu u kome nastoji da se često šali sa studentima, jer se tako poboljšava njihova koncentracija.

Jugović je naveo da je i humor na sopstveni račun odlika visoko zrelih ličnosti i jako dobra osobina kod ljudi, ali da nije dobro da pređe u samonipodaštavanje.

Psiholog Žarko Trebješanin smatra da je humor, pogotovo onaj kreativan, koji nam nešto otkriva, pomaže da bolje vidimo stvari i hrabri da opstanemo uprkos teškoćama, bitan i da ima dobro psihološko dejstvo.

"Takav humor nas isceljuje, brani od gluposti, nasilja i onoga što zagađuje duhovni prostor, uzdiže iznad onoga što je glupo i primitivno", kazao je Trebješanin.

Prema njegovim riječima, pravi, istinski humor pročišćuje duh, a dobra satira nam pomaže da vidimo da se iza lažnih veličina skrivaju sitni i prizemni ljudi.

"Nažalost, u masovnim medijima možda ima i previše humora koji je lošeg kvaliteta i ne doprinosi duhovnom obogaćivanju, nego nas gura u blato", rekao je Trebješanin.

Sociolog Ratko Božović ocijenio je da smo u mnoštvu gubitništava izgubili smisao za humor, satiru i opuštenost.

"U mnoštvu gubitništava sa stanovišta stila življenja pomalo smo izgubili formu životnog, radosnog opuštanja ili bezbrižnosti, pa i smeha i osmeha i šale i šaljivosti", rekao je Božović.

On je naveo da smo se "smračili uz krizu, sankcije i zaraćenost i zaboravili da se smejemo, šalimo i budemo opušteni" i da je to jedan od problema stila življenja u Srbiji.

"Ne vredi da nam političari daju naloge i sugestije da budemo optimisti kada nema nikakvog razloga u realnosti da budemo optimisti", zaključio je Božović.

Mnoga istraživanja pokazala su da je smijeh dobar lijek, pa se tako u nekim zdravstvenim ustanovama već koristi terapija smijehom koja, prema mišljenju stručnjaka, daje dobre rezultate.

Istorija "zbijanja" šala na dan 1. aprila nije sasvim poznata, a mnogi su skloni tumačenjima da se ovaj svojevrsni "narodni praznik" pojavio krajem srednjeg vijeka u Evropi kao dan svih luda, koji je bio opštenarodno veselje.

Postoji mišljenja da korijeni tog "praznika" dosežu do starog Rima, poznatog i po tome što su tamošnji žitelji umjeli da se dobro zabavljaju smišljajući različite šale.

Mnogi misle da se taj običaj pojavio u 16. vijeku u Francuskoj, oko 1564. godine, a za onog ko je nasamaren imali su običaj da kažu da je dobio "aprilsku ribu". Englezi misle da je dan šale preuzet sa istoka, pri čemu 1. april zovu Danom svih glupaka.

Finci taj dan povezuju sa proljećnim podučavanjem djece o privrednim radovima, a slično je i u Švajcarskoj.

Najčitanije