Život

Smijte se da biste bili srećni

Smijte se da biste bili srećni
Foto: N.N. | Smijte se da biste bili srećni
N.N.

Uobičajeno je da na smijeh gledamo samo kao na odraz raspoloženja, oblik ponašanja i instinktivnu aktivnost, ali stručnjaci tvrde da je on puno više od toga.

Kada se čovjek smije, aktivira se čak 80 mišića, a od toga čak 17 na licu. Osim toga, smijehom se "treniraju" hormoni jer se tada proizvodi više endorfina, koji nazivaju i hormonom sreće.

Stručnjaci, takođe, tvrde da je nekoliko minuta smijanja isto kao i 15 minuta vježbanja na sobnom biciklu.

Istraživanja pokazuju da se u odrasloj dobi smijemo oko 17 puta dnevno, a najmlađi to čine oko 300 puta dnevno, te da se žene češće smiju muškarcima, nego muškarci ženama.

Dokazano je da su se ljudi nekad smijali u prosjeku 18 minuta dnevno, a danas je to svedeno na tek šest minuta.

Smijeh spada pod vještine jer umijeće je smijati se i u situacijama koje nisu smiješne, a baš to nam je potrebno za trajno blagostanje.

On izražava mnoge vrline: entuzijazam, strast, optimizam, nadu, dobročinstvo, ljubaznost, velikodušnost, darežljivost, nesebičnost, plemenitost, saosjećanje, empatiju, pristojnost, ljupkost, radost, sreću...

Razvija vještine za upravljanje emocijama i stresom, ali i vještine komunikacije. Rješava mnoge probleme kao što su: usamljenost, otuđenost, svađe...

Kaže se da je dan u kojem se nismo nasmijali promašen dan. I to je blago rečeno, jer stvarna istina je da su osmijesi i smijeh najbolje sredstvo za liječenje, oporavak, privlačenje suprotnog pola i prijatelja, za prosperitet i uspjeh u bilo čemu.

Kad god se borimo s bolešću ili imamo teškoće u životu, većina nas se ne može smijati ili smiješiti.

To zvuči normalno i logično, ali to nije ni mudro ni prirodno. Smijeh ne bi trebalo da bude samo posljedica, nego i uzrok.

Drugim riječima, ne bi trebalo da se smijemo samo kad smo srećni i zdravi, nego da bismo bili srećni i zdravi.

Ako smo se mogli puno smijati kao djeca, možemo i kada odrastemo. Smijanje je stvar odluke. Ne možemo se smijati jedino kada nismo u skladu sa svojom istinskom prirodom, kad zapostavljamo svoju dušu.

Bez obzira na životne okolnosti, čim nahranimo svoju dušu i povežemo se s prirodom (unutrašnjom i vanjskom), smijeh i smijanje dolaze sami od sebe.

Nije prirodno lijekovima rješavati probleme. Najprirodnije je ismijati vlastite nevolje. Čudno, ali to pomaže da nestanu.

Ako možemo baciti svjetlo na neku mračnu situaciju, pronaći duhovitu stranu u naizgled neduhovitom, tada nam ta situacija više nije prijetnja. Humor nam daje drugu perspektivu na naše probleme, koja je otvorenija ka pronalaženju rješenja.

Svjetski dan smijeha

Svjetski dan smijeha, koji je osmislio i utemeljio Indijac Madan Kataira, s namjerom da podstakne sve ljude na svijetu da se smiju što češće, obilježen je juče. Od 1998. godine, otkako je utemeljen, obilježava se dva puta godišnje, 10. januara i 2. maja.

Cilj Svjetskog dana smijeha je da podstakne ljude da se što više smiju jer će se osjećati bolje, osloboditi stresa, smanjiti brige i depresiju i tako ojačati imunitet.

 

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije