Život

Smrt Pabla Nerude i danas misterija

Smrt Pabla Nerude i danas misterija
Smrt Pabla Nerude i danas misterija
Agencije

SANTJAGO - Godinama su oko smrti čilenskog nobelovca i pjesnika Pabla Nerude postojale sumnje, priče i teorije zavjere.

Bio bi moćni glas u egzilu protiv diktature Augusta Pinočea, ali se sve to promijenilo svega 24 časa prije nego što je trebalo da pobjegne iz zemlje i haosa koji je 1973. izazvao vojni puč.

Imao je 69 godina i bolovao je od raka prostate kada je umro, tačno 12 dana pošto je u puču nastradao njegov bliski prijatelj, socijalistički predsjednik Salvador Aljende.

Zvanična verzija je da je umro zbog traume što je video puč i smrt brojnih bliskih prijatelja. Ali sumnje su ostale i do današnjih dana, čak i kada je Pinoče otišao sa vlasti 1990, a Čile postao jedna od najstabilnijih demokratija Latinske Amerike.

Advokat čileanske Komunističke partije Eduardo Kontreras vjeruje da je pjesnik ubijen, a to smatra i Nerudin vozač, tjelohranitelj i pomoćnik Manuel Araja.

Dok Nerudina udovica i njegova fondacija odbacuju ove teorije, ponovno pokretanje pitanja smrti čuvenog pjesnika, gotovo 40 godina kasnije, pokazuje da ova zemlja od 17 miliona stanovnika i dalje sumnja u istinitost priča vladajućeg vrha.

Araja je dugo tvrdio da je jedan ljekar, ne lični Nerudin ljekar, dao pjesniku fatalnu injekciju na klinici Santa Marija. On je agenciji AP opisao kako je izgledao Nerudi posljednji dan na klinici gdje se liječio od raka i problema sa kukom. Araja ga je tamo otpratio kako bi ga zaštitio do odlaska iz Čilea. Araja, međutim, nije bio u bolnici i cijelu priču mu je ispričala medicinska sestra čije je ime zaboravio.

"Sasvim slučajno, ljekar Serđo Draper je prolazio hodnikom kada ga je sestra pozvala i rekla mu da Neruda trpi bolove i ovaj ljekar mu je vrlo uviđajno dao analgetik dipiron, koji ga je ubio", rekao je Araja sarkastično.

Ljubitelji teorija zavjere tvrde da je na istoj toj klinici još jedan istaknuti Pinočeov protivnik, bivši predsjednik Eduardo Frej navodno otrovan dok se oporavljao od operacije kile 1982.

Sudija u Čileu optužio je četiri ljekara i dva agenta za Frejovu smrt. Slučaj je i dalje otvoren, a Frejovo tijelo ekshumirano. Jedan od ljekara čije se ime dovodilo u vezu sa ovim slučajem, ali koji nije optužen je - Serđo Draper.

Draper nije bio dostupan za komentar, ali je u intervjuu argentinskom listu "Klarin" u septembru demantovao sve optužbe i rekao da je samo pratio uputstva Nerudinog ljekara Vargasa Salazara i da je pokušao da mu ublaži bolove dipironom.

"Naložio sam da mu se da injekcija koju je prepisao njegov ljekar", rekao je Draper. "Mislim da je nečuveno što sam pod konstantnom sumnjom."

Neruda i Aljende simbolizovali su turbilentnu eru u čileanskoj istoriji i njihove smrti poslije puča 11. septembra 1973. bile su obavijene velom tajne. Zvaničnici su nedavno ekshumirali Aljendeovo tijelo i potvrdili da se bivši predsjednik ubio kako ga ne bi uhvatili vojnici.

Pinočeova diktatura trajala je od 1973. do 1990, a tokom njegove vlade 3.095 protivnika vojnog režima je ubijeno ili se vode kao nestali. U tom periodu 37.000 ljudi se vodilo kao politički zarobljenici. Nerudinoj slavi posrhumno je doprinio film "Il Postino" (Poštar) iz 1994, koji je bio nominovan za nekoliko Oskara.

U decembru, Komunistička partija Čilea zatražila je ekshumaciju i Nerudinog tijela. Sud još uvijek nije donio odluku, a iskusni forenzičar Luis Ravanal smatra da će biti teško utvrditi da li je Neruda otrovan.

"Jedno je otkriti supstancu, drugo je dokazati da li je bilo dovoljno da ga ubije. Biće teško dokazati da li je riječ o lijeku ili smrtonosnoj dozi", rekao je on.

Kontreras, međutim, smatra da je ekshumacija neophodna i tvrdi da Arajina priča dokazuje da je Nerudin rak u trenutku njegove smrti bio pod kontrolom.

"Jedna stvar je sigurna: Neruda nije umro od raka", rekao je Kontreras.

Najčitanije