Od Bitke kod Tanenberga pa do Ofanzive od sto dana, pred vama je spisak najkrvavijih bitaka koje su se odigrale u prvom od dva najužasnija globalna konflikta u istoriji svijeta. Negdje u sredini nalazi se i ono što se nas kao naroda najviše tiče.
Obilježavanje jednog vijeka od Prvog svjetskog rata nije i ne može biti samo sa datumom njegovog početka; uostalom, taj globalni sukob je trajao više od četiri godine i vrijedi se za sve to vrijeme podsjećati užasa koje je sa sobom donjeo, što zbog onih koji su živote izgubili na svim stranama, što zbog nas i naše djece, zbog koje ne smijemo dozvoliti da ludilo ikada više pobjedi razum.
U skladu sa tim, donosimo vam top 10 najkrvavijih bitaka koje su se vodile tokom tog globalnog konflikta, koji se godinama unazad bio kuvao u Evropi, a čiji su točkovi pokrenuti slobodarskim hicem Gavrila Principa u Sarajevu.
10. Bitka kod Tanenberga
Ukupan broj žrtava: 182.000
Ovaj boj između ruske Druge armije protiv njemačke Osme odigrala se od 26-30. avgusta 1914. godine. Uprkos tome što su bili brojčano slabiji, Njemci su uspjeli da nanesu neprijatelju strašan poraz, da desetkuju protivnika i da praktično zbrišu većinu njegove vojske koja se tu našla. Presudila je njemačka sposobnost rapidnog pomjeranja trupa vozovima. Rusi su izgubili 170.000 vojnika, dok su njemački gubici bili svega 12.000. MnogoRusa je palo u zarobljeništvo.
9. Bitka kod Arasa
Ukupan broj žrtava: 278.000
Zapadni front je do 1917. godine već dve bio nepomičan, a obe strane su do tada izgubile milione ljudi. Saveznička vrhovna komanda je željela da razbije njemačke linije odbrane, pa je tako smišljen plan napada na rovove kod francuskog grada Arasa. Taktički gledano, bitka je bila pobjeda Britanaca, ali nije rezultirala probojem kome se Antanta nadala. Izgubili su 158.000 vojnika, dok su njemački gubici bili oko 120.000. Smatra se da je u suštini ishod bio neriješen.
8. Galipoljska operacija
Ukupan broj žrtava: 473.000
Do 1915. godine vojni gubici su postali preveliki i saveznici su odlučili da je vrijeme da otvore drugi front, pa je Vinston Čerčil osmislio napad na Dardanele kako bi zaprijetio otomanskoj prestonici Konstantinopolju, današnjem Istanbulu. Trebalo je da se postigne razbijanje pat-pozicije na zapadu i da se otvori put ka Rusiji. Galipolje se na kraju pretvorilo u katastrofu i rovovski rat, i (u tom trenutku) političku smrt za Čerčila. Antanta je izgubila 220.000 vojnika, Turci 253.000, ali su ovi potonji izvojevali suštinsku pobjedu.
7. Prva bitka na Marni
Ukupan broj žrtava: 483.000
Vođena je 5-12. septembra 1914. godine i prekinula je njemačku ofanzivu koja je trajala već mjesec dana i tokom koje su kajzerovi topovi stigli do predgrađa Pariza. Šest francuskih armija i jednabritanska izvršile su odlučujući kontranapad na Njemce i primorali ih na povlačenje. Saveznika je poginulo 263.000, Njemaca 220.000. Njemci su uzvratili gradnjom utvrđenja i rovova, koji će uskoro postati glavna odlika cijelog ovog sukoba.
6. Srpska operacija
Ukupan broj žrtava: 633.500+
Počela je austrijskim granatiranjem Beograda 29. jula 1914. godine, čime je zapravo i počeo Prvi svjetski rat. Uskoro su Austrougari izvršili i invaziju, tokom koje smo izvojevali veliki broj pobjeda, na Ceru, na Kolubari, pa smo čak i prešli na teritoriju neprijatelja. Međutim, na kraju smo poklekli, iscrpljeni, poslije godinu i po dana odolijevanja. Vratili smo se 1918. u velikom stilu i uništili svojeručno dva carstva. Naši gubici su bili ogromni: armija od 420.000 ljudi svedena je na 100.000, dok su naši ukupni i vojni i civilni gubici bili viši od 1.100.000 ljudi, što je predstavljalo 27 odsto populacije Kraljevine Srbije. 60 odsto muškaraca je izgubilo život.
5. Bitka kod Pašendala
Ukupan broj žrtava: 848.614
Poznata i kao Treća bitka kod Ipra, cilj joj je bio saveznički proboj kod sela Pašendala u zapadnoj Flandriji, u Belgiji. Vojnici su se borili u užasnim uslovima, i obe strane su imale stravične gubitke.Britanci su uspjeli da ostvare minijaturne teritorijalne dobitke. Blato je gutalo i tenkove i ljude. Saveznici su izgubili 448.614 ljudi, Njemci 400.000.
4. Verdenska bitka
Ukupan broj žrtava: 976.000
Vođena je između njemačkih i francuskih armija između 21. februara i 18. decembra 1916. godine. Francuzi su uspjeli da povrate većinu tla koje su Njemci okupirali, ali su u tom procesu izgubili 542.000 vojnika, dok su njemački ponovo bili manji i vrtjeli su se oko 435.000. Skoro 40 miliona granata je razmjenjeno tokom ovog boja, a krateri kao rane u zemlji postoje i danas. Simbol je horora i za jedne i za druge.
3. Bitka na Somi
Ukupan broj žrtava: 1.219.201
Ova bitka je vođena od 1. jula do 18. novembra 1916. godine, na obe obale rijeke Some u Francuskoj. Zapamćena je kao simbol besmislenog pokolja, i simbol je horora za Britance. Britanci su bitku otvorili masovnom artiljerijskom paljbom po njemačkim linijama, a samo prvog dana bitke izgubili su 60.000 ljudi. To je bio najkrvaviji dan u istoriji Ujedinjenog Kraljevstva. Antanta je ostvarila strateški važnu pobjedu u ovoj bici primoravši kajzerove ratnike da se povuku na liniji od 64 kilometra, pripremivši tako tlo za konačnu pobjedu dvije godine kasnije, ali je izgubila 623.906 vojnika, uključujući i 100 tenkova i 782 aviona. Njemci su izgubili 600.000.
2. Proljećna ofanziva
Ukupan broj žrtava: 1.539.715
Počela je 21. marta 1918. godine i obe strane su tokom njenog trajanja ostvarile proboje duboko iza neprijateljskih linija. Saveznici su uspjeli da zaustave Njemce koji su izgubili 680.000 ljudi usljed njihove ambicije da završe rat i Antanti zadaju smrtonosni udarac, u čemu nisu uspjeli. Naši saveznici su izgubili 850.000 vojnika.
1. Ofanziva od sto dana
Ukupan broj žrtava: 1.855.369
U pitanju je zapravo serija ofanziva tokom završnog perioda Prvog svjetskog rata koja je počela 8. avgusta 1918. godine i trajala do novembra. Njen ishod je bila velika pobjeda Antante koja je probila njemačke linije odbrane. Njemci su izgubili 785.000 ljudi, ali su gubici saveznika PONOVO bili veći: 1.069.636 vojnika, uključujući i 127.000 Amerikanaca.
Njena posledica, povezana sa potpunim političkim, ekonomskim i finansijskim kolapsom koji se odigravao u samom Njemačkom Rajhu, bili su ponižavajući uslovi za mir koje su Njemci morali da prihvate.
(NN/telegraf.rs)