Život

Šta znače skraćenice na etiketama prehrambenih proizvoda?

Šta znače skraćenice na etiketama prehrambenih proizvoda?
Šta znače skraćenice na etiketama prehrambenih proizvoda?
N.N.

Svakodnevno kupujemo proizvode koji su nam predstavljeni kao svježi, prirodni, pa čak i domaći.

Ako pogledamo deklaracije na proizvodima, na njima ćemo pronaći nepoznate skraćenice i neobične nazive za koje mnogi ne znaju šta znače.

U Agenciji za sigurnost hrane BiH, za "Radiosarajevo.ba" kažu da je, gledano kroz istoriju, regulisanje upotrebe i označavanja prehrambenih aditiva bilo predmet početne faze harmonizacije još u Evropskoj ekonomskoj zajednici (EEZ), jer se pokazalo da razlike u nacionalnim propisima zemalja članica predstavljaju prepreku trgovini.

Tada je usvojen sistem E brojeva za označavanje aditiva u hrani, što je bila alternativa označavanju aditiva specifičnim nazivima, koji su često dugačke i kompleksne hemijske strukture. Kroz usklađivanje zakonodavstva Bosne i Hercegovine s pravnom stečevinom EU u procesu EU integracija, Bosna i Hercegovina je, kao i sve ostale zemlje, preuzela ovu praksu.

"Na početku je veoma značajno istaknuti da je upotreba aditiva strogo regulirana propisima o hrani, koje je na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Dakle, lista dozvoljenih aditiva, proizvodnja, promet, kakvoća (čistoća), ograničenje upotrebe, označavanje i drugi zahtjevi su zakonski regulirani", rekao je za "Radiosarajevo.ba" Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.

Kako je dodao, aditivi se mogu dodavati hrani u sljedećim slučajevima:

- da su toksikološki ispitani
- da su uključeni u pozitivne liste pravilnika o prehrambenim aditivima
- da je njihova upotreba tehnološki opravdana
- da se dodaju namirnicama s dopuštenjem posebnih propisa ili bez ograničenja količina
- da se njihovim dodavanjem ne smanjuje prehrambena vrijednost namirnica
- da se njihovim dodavanjem ne stvaraju toksični produkti u namirnicama tokom prerade, čuvanja i upotrebe
- da se može identifikovati i utvrditi njihova količina u namirnicama, osim ako nisu u tehnološkom postupku uklonjeni ili razgrađeni.

Stručnjaci iz Agencije za sigurnost hrane BiH su izdvojili aditive koji se najčešće nalaze u hrani te objasnili njihovu svrhu i funkciju u hrani koju unosimo u organizam.

Mononatrijumov glutamat (E 621) prema funkcionalnim svojstvima spada u kategoriju pojačivača aroma, odnosno tvari koje pojačavaju postojeći okus i/ili miris namirnice. Glutamati su najpoznatiji pojačivači arome i dodaju se gotovo svim vrstama hrane.

Aspartam (E 951) prema svojim funkcionalnim svojstvima spada u grupu zaslađivača, odnosno tvari koje se koriste za postizanje slatkog okusa namirnice ili kao stolni zaslađivači, isključujući šećere i hranu slatkog okusa. Zaslađivači daju sladak okus hrani, a dijelimo ih na one koji imaju kalorijsku vrijednost (zamjene za šećer) i one koji imaju zanemarivu kalorijsku vrijednost (umjetni zaslađivači). Od umjetnih zaslađivača koji se dodaju namirnicama, aspartam je jedan od najviše proučavanih.

Tartrazin (E 102) i amarant (E 123) prema svojim funkcionalnim svojstvima pripadaju grupi boja. To su tvari koje daju ili obnavljaju boju hrane, a uključuju prirodne sastojke hrane ili prirodne izvore koji se uobičajeno, kao takvi, ne konzumiraju kao hrana i ne upotrebljavaju kao karakteristični sastojci hrane ili namirnice.

Transmasne kiseline (TFA) su masne kiseline koje imaju na nezasićenome dijelu trans konfiguraciju, umjesto uobičajene cis. Mogu se prirodno pojavljivati u nekim životinjskim mastima, ali češće nastaju transformacijom iz nezasićenih cis orijentisanih masnih kiselina. Ne nastaju kao konačni produkt ni kod jednog metaboličkog procesa u čovjeku, te stoga sve TFA koje se nalaze u krvi i tkivu dolaze iz prehrambenih izvora. Probava i apsorpcija TFA slična je kao i kod ostalih masnih kiselina, prvenstveno se iskorištavaju u stanici za dobijanje energije. Najviše prirodnih TFA ima u masti i mlijeku preživara, a pojavljuje se i u biljnim uljima u manjim količinama.

Nitriti i nitrati su hemikalije koje je proizveo čovjek te se namjerno dodaju hrani (aditivi) ili su rezultat kruženja azota u prirodi. Nitrati su soli nitratne (azotne) kiseline, a nitriti nitritne kiseline. Nitrati se u prirodi nalaze u tlu, vodi i hrani. Nitrati i nitriti kao konzervansi za očuvanje boje proizvoda i svježine mesa predstavljaju određeni zdravstveni rizik zbog mogućnosti njihove konverzije u toksične spojeve (nitrozoamin, nitrozoamid, methemoglobin).

Kada govorimo o sigurnosti hrane, potrebno je imati u vidu da ne postoji tzv. nulti rizik, odnosno apsolutna sigurnost iz razloga što je hrana, kao veoma osjetljiva materija, izložena nizu okolnosti i postupaka u lancu proizvodnje, prerade, obrade i distribucije.

Zdravstveno neispravna hrana, zavisno od vrste, prirode i stepena rizika, može imati različite kratkoročne ili dugoročne efekte po zdravlje potrošača i svaki se slučaj mora posmatrati individualno.

(Radiosarajevo.ba)

Najčitanije