Život

Šta znači biti otrovert i zašto je to vrlina, a ne mana?

Šta znači biti otrovert i zašto je to vrlina, a ne mana?
Foto: Pixabay/Ilustracija | Šta znači biti otrovert i zašto je to vrlina, a ne mana?

Ako vam se čini da se nikada niste u potpunosti prepoznali ni u ulozi introverta ni ekstroverta, možda će vam ovaj tip ličnosti zapravo biti bliži.

Dok mnogi ljudi misle da se ličnost može podijeliti u dvije dobro poznate kategorije – ekstrovertnost ili introvertnost – ne identifikuju se svi u potpunosti sa ovim terminima, piše Miss7.

Postoji neka vrsta „sive zone“ između dvije krajnosti (uživanje u samoći i druženju), a jedan psihijatar je ove ljude nazvao otrovertima. Dr Rami Kaminski, psihijatar u Sjedinjenim Državama, objasnio je da taj termin opisuje „osobu koja ne osjeća pripadnost nijednoj grupi“.

Termin otrovert skovao je nakon što je prepoznao ovaj tip ličnosti kod sebe i nekih svojih pacijenata, kao i kod istorijskih ličnosti poput Fride Kalo, Franca Kafke, Alberta Ajnštajna i Virdžinije Vulf, za koje kaže da su bile „poznate po svojoj distanci od bilo koje grupe“.

Šta nekoga čini otrovertom?

Oni su mješavina introvertnosti i ekstrovertnosti, ali dok otroverti mogu da komuniciraju sa velikim grupama, ne osjećaju nužno kao da su pronašli svoje „pleme“.

„Otroverti su veoma prijateljski nastrojeni i sposobni su da formiraju veoma duboke veze sa drugim ljudima“, rekao je dr Kaminski za Dejli mejl. „Jedina društvena razlika je u nedostatku povezanosti sa grupama: kolektivnim identitetom ili zajedničkim tradicijama.“

Prema riječima dr Kaminskog, takvi ljudi više vole da idu protiv ustaljenih pravila i ne razmišljaju na isti način kao velika većina društva. Primijetio je ove osobine kod sebe kada je bio dijete i pridružio se izviđačima. Njegovi vršnjaci bi uzbuđeno recitovali zakletvu, dok on „nije osjećao ništa“.

Psihijatar, koji ima više od 40 godina iskustva, shvatio je da nema isti osjećaj povezanosti i zajedništva kao druga djeca. Dr Kaminski je u svojoj knjizi objasnio da je ovo klasična otrovertna osobina, jer se ljudi sa ovim tipom ličnosti često bore da pronađu strast za timske aktivnosti – bilo da je u pitanju sport, posao ili čak život sa drugima.

On takođe čvrsto vjeruje da su ovi ljudi imuni na „fenomen blututa“, koji se odnosi na ljude koji se emocionalno „podudaraju“ sa onima oko sebe.

„Otroverti veoma rano u životu otkrivaju da se osjećaju kao autsajderi u bilo kojoj grupi. To je uprkos činjenici da su često popularni i dobrodošli u grupama. Ova neusklađenost može izazvati emocionalnu nelagodnost i osjećaj da su pogrešno shvaćeni.“

Kao rezultat toga, otroverti mogu imati poteškoća da se nose sa pritiskom da se uklope u svijet oko sebe. Iako može zvučati kao nešto sa čime se treba boriti, biti otrovert ne znači da ste osuđeni da budete društveno nespretni i da se osjećate kao da ne pripadate.

U stvari, kada su u pitanju odnosi, to može omogućiti otrovertima da izgrade jače i smislenije veze sa onima kojima su bliski.

„Otrovertima je veoma teško da budu dio grupe, čak i ako grupu čine pojedinci koji su dobri prijatelji“, objasnio je dr Kaminski. „Problem leži u grupi kao cjelini, a ne u njenim pojedinačnim članovima.“

Uzmimo, na primjer, zabavu – otrovert bi mnogo radije vodio dubok razgovor sa jednom osobom u tihom uglu nego da bude „društveni leptir“ koji ide od gosta do gosta.

Dr Kaminski vjeruje da ljudi sa ovim tipom ličnosti mogu postati slobodni mislioci, nezavisniji i maštovitiji od introverta ili ekstroverta. To je zato što otroverti nisu previše zabrinuti oko toga koga će impresionirati ili zbog straha od odbijanja, i zato što nemaju šta da izgube – psihijatar kaže da ovi ljudi često kreativno napreduju.

Dr Kaminski je napisao knjigu o ovom tipu ličnosti pod nazivom „The Gift of Not Belonging: How Outsiders Thrive in a World of Joiners“, koja „podstiče otroverte da prihvate svoje jedinstvene darove“, prenosi Danas.

Najčitanije