Život

Pratite nas na Google news

Stres ušao u dječje sobe

Stres ušao u dječje sobe
Stres ušao u dječje sobe
N.N.

Svaki treći polaznik drugog i trećeg razreda osnovne škole izložen je stresu.

To jasno pokazuju rezultati istraživanja koje su obavili Njemački savez za zaštitu djece i Institut "Prokids" iz Hertena. Ove dvije institucije ispitale su oko 5.000 djece.

Ovaj rezultat pokazuje da je oko 33 odsto polaznika pomenutih razreda osnovne škole ne samo izloženo stalnom stresu, već da su škole prvi i najveći izvor stresa djece u ovoj dobi. Dosad se na prvom mjestu ljestvice izvora stresa nalazila porodica, odnosno porodični odnosi, ali, kako kažu stručnjaci, škola ih je potisnula na drugo mjesto.

"Izuzetno nas je iznenadila činjenica da škola već u tako ranoj dobi počinje izazivati stres. Dakle, odraslima koji još žive s predodžbom o srećnom djetinjstvu tokom osnovne škole moramo poručiti da je stres, nažalost, već odavno ušao u dječje sobe", kaže Anja Beisenkamp, voditeljka Instituta "Prokids".

Pomenuto istraživanje bavilo se, međutim, i temom zdrave prehrane. I ovdje su rezultati istraživanja poprilično iznenađujući. Oni, naime, pokazuju da u Njemačkoj već sedmogodišnjaci imaju i te kako izraženu svijest o tome šta je zdravo, a što nije, kao i o potrebi zdravog načina prehrane.

Da im zdravlje nije jako važno izjavilo je 99 odsto ispitane djece. Njih 78 odsto je navelo da mnogo i često jedu voće i povrće, dok ih podjednak procenat priželjkuje još više naučiti i saznati o očuvanju zdravlja i prehrani kao preventivi protiv bolesti.

"U ovoj dobi djeca već raspolažu sa svime što je potrebno za izgradnju jednog zdravog načina života; imaju dovoljno izraženu svijest, motivisana su i željna znanja i učenja. Sada je red na nama, na odraslima, da pojačamo ove impulse, da ih podržimo i pomognemo kako bi se dalje razvijali", kaže ljekar i autor Ditrih Grenmajer, jedan od stručnjaka koji su učestvovali u istraživanju.

Istraživanje je, takođe, pokazalo da su škole po pitanju širenja znanja u zdravom načinu prehrane do sada igrale tek sporednu ulogu. Na prvom mjestu se nalaze majke, na drugom ljekari, a škole tek na trećem mjestu.

"Kada je riječ o zdravlju, škole se ne bi smjele ograničavati samo na posredovanje znanja. One bi djeci trebalo da nude mogućnosti sticanja iskustava kojima se već u ovoj ranoj dobi uči šta je zdravo, a šta ne. Recimo, organizovanje zajedničkih doručaka ili kuvanja - to bi za početak bilo jako dobro", kaže Fridhelm Githof, portparol Njemačkog saveza za zaštitu djece.

Pet tehnika za uklanjanje stresa

1. Uskladite raspoloženja

Obratite pažnju na ponašanje vašeg djeteta. Uzmite vremena i popričajte sa svojim djetetom kako biste otkrili srž problema. Pitajte ga pitanja poput "kako se osjećaš", "šta ima novo u školi" ili "kako se slažeš s prijateljima". Kada pokažete zanimanje za njihove probleme, osjećaju podršku i lakše će odgovoriti na tu vašu pažnju.

2. Gledajte iste emisije

Ako imate manju djecu, sigurno ne želite da gledaju strašne i tužne svakodnevne vijesti. Dječji um je poput spužve - upijaju gotovo sve što vide ili čuju. Naročito su osjetljivi na negativnu energiju, bol i patnju. Bitno je da razgovarate s njima o tome šta su vidjeli, a dobro je i da im kažete koga treba da nazovu u sličnim situacijama.

3. Usredotočite se na pozitivno

Očito nema načina da se dijete zaštiti od velikih trauma poput smrti u porodici, požara ili prirodne katastrofe. Umjesto toga pomozite djetetu da nabroji zbog čega je sve srećno i zašto treba da bude zahvalno. Utješite i ohrabrite ih riječima "snažni smo i preživjećemo to". I koliko god vam to bilo teško, probajte zadržati svakodnevnu rutinu.

4. Vodite djecu dajući im primjer

Djeca se često suočavaju sa stresom oponašajući način na koji vi reagujete u stresnim situacijama. Čak i ako ne kažete djetetu da ćete dobiti otkaz ili da vas muči što vam se brak raspada, oni mogu osjetiti vaš stres. Budite uzor svojim ponašanjem u stresnim situacijama tako da napišete dnevnik o svemu, dijeleći svoje osjećaje bez optužbi ili bijega.

5. Ulijevajte povjerenje

Jedan od vaših zadataka kao roditelja je da znate kada treba da se umiješate, a kada suzdržite od intervencije. Vaš odgovor će zavisiti od djetetovog temperamenta, zrelosti i konkretne situacije. Pa ipak, pobrinite se da vaše dijete zna da mu čuvate leđa. Recite im: "Probaj prvo sam riješiti problem, no ako ti treba pomoć, reci mi i pomoći ću ti."

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije