Svijet tame u kojem žive slijepa i slabovidna lica na području Republike Srpske posljednjih godina obasjale su knjige u Specijalnoj biblioteci za slijepa i slabovidna lica RS u Banjaluci, koje su im dostupne na Brajevom pismu i u zvučnom formatu.
Naime, ova biblioteka jedina je institucija u RS u oblasti kulture koja se bavi bibliotekarstvom za potrebe slijepih i slabovidnih lica i koja svoja izdanja prilagođava ovim licima.
Biblioteka trenutno raspolaže sa oko 5.000 knjižnih jedinica, na Brajevom pismu i u zvučnoj tehnici, odnosno, broji oko 1.500 naslova.
Jovica Radanović, koji u ovoj biblioteci radi na poslovima grafologa ciklografa, objašnjava da je riječ o knjigama sličnih žanrova kao i u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS u gradu na Vrbasu.
"Najviše ima beletristike, ali i stručne literature, iz oblasti poput filozofije i istorije. Tu je i dječja literatura, te dosta bestselera svjetskih pisaca i onih iz bivše Jugoslavije", dodaje Radanović.
Navodi da u zadnje vrijeme ova ustanova pokušava da što više izađe u susret i slijepim i slabovidnim učenicima i studentima kada je riječ o nabavljanju stručne literature. Radanović, koji se uprkos sljepoći nije odrekao svojih ambicija niti pomirio sa ograničenim izborom zanimanja koja se smatraju pogodnima za ovu populaciju, u biblioteci je zaposlen gotovo od njenog osnivanja. Ipak, smatra da su slijepe osobe danas u odnosu na raniji period u znatno povoljnijem položaju, kada su u pitanju čitanje i učenje. Navodi da su sada tu brojna tehnička pomagala koja ovim osobama mogu uštedjeti trud i vrijeme.
"Od kada je nastupila reformacijska revolucija slijepim osobama je mnogo lakše studirati nego ranijih godina. Kada sam 2000. godine upisao fakultet, morao sam angažovati osobu koja će mi čitati knjige i snimati na kasetu. Nakon toga bih ih preslušavao i na taj način učio", prisjeća se Radanović te ističe da je, ko je imao želju i volju, uz malo više truda mogao i tada studirati.
Mada slijep od ranog djetinjstva, Radanović nije pokleknuo, nego je nastavio da živi i radi punom parom. Njegov radni sto prepun je papira i knjiga, a u biblioteci bez problema obavlja i najzahtjevnije poslove na kompjuteru. Zaposleni u ovoj ustanovi ističu da on sa velikom lakoćom i brzinom prelijeće rukama po tastaturi kompjutera, uporedo vješto rukujući i drugim tehničkim uređajima.
"Imam dobar osjećaj za prostor pa se bez problema krećem i obavljam sve obaveze", priča Radanović.
S obzirom na to da je već u trećem razredu naučio Brajevo pismo, nije imao problema tokom školovanja, a 2003. je završio obuku za rad na računaru pa bez teškoća šalje mejlove, kuca tekstove u svim programima i obavlja mnoge odgovorne zadatke.
"Govorni čitači na kompjuteru kažu mi sve što je napisano na desktopu pa se lako snalazim za računarom na svom radnom mjestu" priča Radanović.
Ovaj 40-godišnjak je i urednik časopisa za slijepa lica na Brajevom pismu "Zlatne tačke", jedinog koji se na ovom pismu štampa u BiH.
Prema riječima Milomira Martića, vršioca dužnosti direktora Specijalne biblioteke za slijepa i slabovidna lica RS, osobama sa ovom vrstom invaliditeta osim pomenutog časopisa od velike je koristi i zvučni časopis u MP3 formatu pod nazivom "Homer", koji se takođe izdaje u ovoj ustanovi. Ističe da oba časopisa svi korisnici ove biblioteke dobijaju besplatno.
Martić navodi da Specijalna biblioteka broji 400 članova, od kojih njih oko 250 koristi je aktivno. Dodaje da u RS ima registrovanih oko 2.000 slijepih lica, mada ih prema nekim saznajima, kako kaže, ima mnogo više.
"Osim članova iz RS, našu biblioteku koriste i osobe iz drugih gradova BiH, ali i iz zemalja regiona. Naime, ova ustanova sarađuje sa ustanovama za slijepa i slabovidna lica iz Srbije i Crne Gore, sa kojima imamo i najbolju saradnju, ali takođe postoji saradnja i sa bibliotekama u Zagrebu, Sarajevu i Mostaru", navodi Martić.
Ističe da se u ovoj ustanovi, osim ove biblioteke nalazi i Izdavačko odjeljenje, gdje snimaju i štampaju knjige na Brajevom pismu, brošure, ali i "normalne" knjige za ljude koji nemaju problema sa vidom.
"Primarni posao našeg Izdavačkog odjeljenja je da izdaje, snima i štampa nove naslove na Brajevom pismu te u vidu tonskog zapisa u MP3 formatu. Međutim, s obzirom na to da je naša ustanova u nadležnosti Ministarstva prosvjete i kulture RS, a znamo da je problem kulturnih ustanova takav da svi kuburimo sa novcem, ova biblioteka zarađuje sredstva štampanjem 'normalnih' knjiga", navodi Martić.
Biblioteka je u toku ove godine izdala nekoliko naslova na Brajevom pismu, a naročito su, kaže, ponosni na knjigu Žarka Lauševića "Godina prođe, dan nikada", kojom su se predstavili i na nedavno održanom banjalučkom Sajmu knjiga.
"Moram reći da je knjiga Žarka Lauševića na Brajevom pismu bila hit na sajmu. Posjetioci su prilazili našem štandu, zanimalo ih je šta je to Brajevo pismo, tako da smo uspjeli da im na neki način približimo ovu takozvanu bijelu knjigu", navodi Martić i dodaje da na sajmove nikada ne izlaze kao prodajna biblioteka, nego isljučivo kao njen prezentator.
Najnovije izdanje Specijalne biblioteke za slijepa i sabovidna lica RS je knjiga pripovjedaka Petra Kočića, štampana na Brajevom pismu, koja je ukoričena prije nekoliko dana, a iz Izdavačkog odjeljenja najavljuju i skoro štampanje knjige Ive Andrića.
Martić ističe da je štampanje knjige na Brajevom pismu, zbog posebne tehnike, papira i dimenzija, veoma zahtjevno i skupo, te da ih, zbog obima, godišnje može odštampati maksimalno desetak.
"Na primjer, knjiga Žarka Lauševića, koja ima oko 400 stranica, na Brajevom pismu je stala u tri toma. Takođe, Brajeva knjiga je skupa. Njena se izrada zavisno od vrijednosti i kvaliteta kreće od 500 do 4.000 KM. A znamo da je, na primjer, obična knjiga Žarka Lauševića na sajmu prodavana za šest KM", navodi Martić, dodajući da upravo zbog skupe izrade, ali i malog korištenja mnoge biblioteke "bježe" od štampanja knjiga prilagođenih slijepim i slabovidnim osobama.
Problemi slijepih
Nezaposlenost i neriješeno stambeno pitanje osnovni su problemi s kojima se suočavaju slijepe i slabovidne osobe u RS, poručio je Branko Suzić, predsjednik Saveza slijepih u RS.
Prema njegovim riječima, u RS je zaposleno svega sedamdesetak slijepih, dok posao traži njih oko 200.
"Proces zapošljavanja slijepih osoba slabo napreduje. Sigurno je da je broj nezaposlenih iz ove kategorije stanovništva i veći, s obzirom na to da svake godine školu završi njih desetak", kazao je Suzić.
On je podsjetio da je osnovna misija Saveza, koji je nedavno proslavio 20 godina postojanja, stvaranje boljih uslova za život i rad slijepih i slabovidnih osoba te njihova socijalizacija i integracija u zajednicu.
Osnivanje biblioteke
Specijalna biblioteka za slijepa i slabovidna lica RS otpočela je svoju djelatnost u okviru Saveza slijepih RS 1997. godine. Status javne ustanove u oblasti kulture, odlukom Vlade RS, dobila je devet godina kasnije, kada je zvanično osnovana.
"Prosto se ukazala potreba da bude osnovana jedna biblioteka za slijepa i slabovida lica na republičkom nivou. Mi smo jedina specijalizovana biblioteka za ovu kategoriju društva koja pokriva kompletnu RS, ali sva ta naša izdanja idu i u druge republike bivše Jugoslavije", kaže Gordana Todorović, ekonomista, koja radi na poslovima računovodstva u ovoj ustanovi od samog njenog osnivanja.
Učlanjenje u biblioteku, kao i slanje knjiga korisnicima je besplatno, bez obzira da li su na Brajevom pismu ili u zvučnom CD formatu.