BEOGRAD - Autohtona vrsta balkankog risa mogla bi uskoro da izumre zbog najezde pripadnika karpatske podvrste iz Rumunije, kojih u Srbiji trenutno ima oko 50, rečeno je u petak na predstavljanju projekta "Ekološko-geografski aspekti populacije risa u Srbiji".
Prema rezultatima istraživanja tog projekta, karpatska populacija te vrste mačaka nastanjena je u istočnoj Srbiji, a postoji i manja grupa u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom, čiji pripadnici u tu oblasti dolaze iz Slovenije i Hrvatske.
"Balkanska podvrsta risa nastanjena na jugozapadu Srbije i severoistoku Crne Gore, Albanije i Grčke trenutno ima oko 20 jedinki i njihova sudbina je zapečaćena, zbog međusobnog ukrštanja i dominacije karpatske populacije koja opstaje i potiskuje autohtonu vrstu", rekao je savjetnik Prirodnjačkog muzeja Milan Paunović.
On je kazao da balkanski ris izumire i zbog krivolova, uništavanja staništa i nekontrolisane sječe šuma, posebno na Kosovu i Metohiji, gdje se ne poštuju dokumenti iz oblasti zaštite životne sredine.
"Ris je dugo bio zaštićen zakonom i nismo imali podatke o šteti koju pravi, kao što je to slučaj sa medvedima i vukovima, ali ovim projektom želimo da to promenimo. Planiramo da markiramo jedinke ogrlicima sa odašliljačicma, čime bi proučavali njihov život i izdali bilten o tome", rekao je Paunović.
On je naglasio da je neophodna saradnja šire javnosti, posebno lovaca, kako bi ris bio očuvan.
"U cilju proširenja znanja o risu, po šumama Srbije postavljeno je 30 specijalnih kamera za fotografisanje, ugrađenih u stabla, koje su teško vidljive i rade na principu fotoćelije", rekao je Paunović i dodao: "Sa jedne takve kamere, 18. decembra, na obroncima planine Južni Kučanj, nedaleko od sela Jablanica u istočnoj Srbiji, napravljena je prva prava fotografija srpskog risa u divljini."
Projekat "Ekološko-geografski aspekti populacije risa u Srbiji" realizuje se u okviru obaveza Srbije prema implementaciji Bernske konvencije i drugih međunarodnih dokumenata iz oblasti zaštite životne sredine.
Projekat je pokrenulo Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja i Prirodnjački muzej iz Beograda.
"Reč je o trogodišnjem projektu, koji je započeo prošle godine, a kojim je planirano sagledavanje i praćenje stanja populacije risa u Srbiji, prepoznavanje faktora ugrožavanja i prepreka očuvanja najveće evropske mačke", rekao je Slavko Spasić, direktor Prirodnjačkog muzeja.
Evropski ris pripada porodici mačaka (felidae) i karekterističan je po trouglastim ušima sa čupercima na vrhovima, kratkim repom i žućkastim krznom sa tamnim pjegama.
Ris je skrivena, okretna i oprezna životinja, koju je gotovo nemoguće vidjeti u prirodi. Živi usamljeničkim životom, a mužjaci i ženke se sreću samo u vrijeme parenja.
Iako nije opasan za čovjeka i bježi od njega, ris ponekad može napasti domaće životinje, a dobri su lovci i hrane se srnama, divokozama i zečevima.