Disko zvukovi pjesme "Staying Alive" čuju se u prostoriji dok Lenar Ceterkvist diže tegove i sprovodi intenzivan režim vježbanja na zajedničkom treningu sa ljudima starijim od 90 godina.
Ceterkvist je jedan od penzionera u Švedskoj koji nastoje održati svoje tijelo u formi uprkos godinama.
"U prošlosti su ljudi htjeli da se odmaraju kad odu u penziju. Sada žele da budu aktivni i u dobroj kondiciji dok ne napune stotu", objašnjava Kristofer Sjeberg, trener koji vodi grupu starijih ljudi u teretani "Sickla Haelsocenter" u predgrađu Stokholma.
Živahna devedesetogodišnja An Mari Novtni izvodi trbušnjake u roze majici kratkih rukava.
"Upravo sam imala operaciju na jetri, tako da ću morati napraviti pauzu od nekoliko minuta", objašnjava Novtnijeva, dodajući da nije aktivno vježbala od kada je završila školu, 1938. godine.
Ona je jedna od 16 penzionera starijih od 90 godina, koji su prihvatili ponudu lokalne mjesne zajednice da praktikuju besplatne vježbe u teretani. Ideja da stariji ljudi budu u kondiciji znači da mogu nastaviti živjeti svoj život bez pomoći drugih i da istovremeno ne moraju ići u bolnice i staračke domove.
"Dosta se fokusiramo na snagu i balans i osjetili smo značajan napredak od kada su počeli ovi treninzi u martu. Većina ljudi tada je došla sa štapovima za hodanje ili mobilnim vozilima za kretanje, a sada gotovo niko od njih to ne koristi", dodaje Sjeberg.
"Ovih dana često zaboravim da ponesem štap", objašnjava njena koleginica Elis Vetergren.
Iako je za sada riječ o posebnoj grupi ljudi, oni reflektuju pozitivan rastući trend dok se Švedska, kao i ostali dio Evrope, suočava sa sve većim brojem starijih ljudi.
Prema izvještaju studije "Senior Barometern" u Švedskoj, koja broji devet miliona stanovnika, ima 1,8 miliona penzionera i do 2015. godine njihov broj će se popeti za dodatnih 850.000.
Prema procjenama Ujedinjenih nacija, među starije stanovnike ubrajaće se 25 odsto ukupnog stanovništva Švedske do 2050. godine.
"U pitanju su ljudi koji ne sjede u svojim kućama i stalno gledaju televizor. Oni su mnogo više aktivni nego obični Šveđani", kaže Linus Blom, jedan od istraživača koji je sproveo pomenutu studiju.
Među ljudima starijim od 59 godina, 38 odsto kaže da svaki dan rade neke vrste vježbi. Jedan od šest govori da se namjerava učlaniti u neku od teretana.
Da je riječ o zaista aktivnom dijelu populacije govori i podatak da se broj ljudi starijih od 65 godina, koji su završili "Stockholm Marathon", učetvorostručio u posljednjih nekoliko godina.
"Ovo je samo slika današnjeg društva - stariji ljudi vode zdraviji život, duže žive i žele ostati aktivni što je duže moguće", kaže Tomas Enstrom, jedan od organizatora maratona.
Što se tiče trkača, malo koji od njih može pobijediti Herberta Litkea. Bila su potrebna tri moždana udara da 95 godina star Litke odrekne sprintanja na međunarodnim turnirima.
Nakon što je više od 40 godina vozio taksi i nikada nije vježbao, Šveđanin se u 69. godini počeo baviti džogingom, da bi kasnije počeo redovno trčati sa 15 godina mlađim ljudima.
"U životu nikada nisam trčao, ali kada sam počeo izgledalo je kao da sam oduvijek to radio. Čak sam uspijevao pobjeđivati druge", sjeća se vremešni Litke dok stoji u šortsu i patikama u kuhinji staračkog doma ispunjenoj njegovim medaljama.
Godine 2001, kada je imao 85 godina, postavio je novi svjetski rekord na 400 metara u svojoj kategoriji u Australiji.
Današnji penzioneri koji ne žele da mijenjaju svoj stil života, takođe, koriste i neke druge metode da bi ostali u fizičkoj kondiciji.
Tako su u svijetu u posljednjih nekoliko godina popularne hirurške operacije u kojima oštećene zglobove mijenjaju vještačkim, da bi stariji ljudi mogli nastaviti sa svojim aktivnim stilom života.
Novi penzioneri odbacuju život kakav su imali njihovi prethodnici i odlaze u inostranstvo, naročito Indiju, gdje im za relativno malen novčani iznos nude operacije kukova i koljena, kao i napredne medicinske tehnologije, radi nastavka aktivnog načina života.
Linus Blom je primijetio da će ljudi koji ulaze u treće doba života i koji su finansijski bolje situirani, u bliskoj budućnosti biti glavni posjetioci teretana i klubova za održavanje zdravlja.
Očit primjer je sedamdesetjednogodišnja Bodil Hadenstrom. Ona tri do četri puta sedmično posjećuje teretanu "Sturebadet" smještenu u centru Stokholma.
"Vježbe su mi prijeko potrebne. Ne mogu više bez njih. Osjećam se svježije, moj prirodni balans je bolji i duh mi je jači", objašnjava vitka plavuša dodajući da zajedno za mužem često vozi bicikl i pješači tokom vikenda.
Iza ideje da poboljša život starijih stoji ljekar Goran Murval, koji smatra da je posjedovanje pozitivnog stava u životu podjednako važno kao vježbanje.
On je želio da ih natjera da razmišljaju o svom sljedećem pješačenju u prirodi, odmoru na Alpama ili upravljanju brodićem sljedećeg ljeta.
"Stariji moraju vjerovati u budućnost i postavljati sebi nove ciljeve. Fizička vježba, naročito za starije, najbolji je i najjeftiniji lijek koji postoji", objašnjava Murval.
Lični trener Sjeberg upozorava da će današnja omladina morati više misliti o vježbanju kada ostari nego današnji starci.
"Današnja generacija penzionera je bila godinama fizički aktivna. Oni su svaki dan hodali i vozili bicikl, dok su vikendom sakupljali gljive u šumi ili skijali. Mladi danas provode mnogo više vremena pred televizorima i računarom i svuda idu automobilom. Ukoliko žele da žive do 90 godina moraju praktikovati fizičke vježbe", upozorava on.