Život

Zašto je Tito naložio bezbjednjacima da istraže atentat na Kenedija?

Zašto je Tito naložio bezbjednjacima da istraže atentat na Kenedija?
Foto: Ilustracija | Zašto je Tito naložio bezbjednjacima da istraže atentat na Kenedija?

Dan žalosti, otkazane fudbalske utakmice i pozorišne predstave - tako je izgledala Jugoslavija na dan poslije ubistva Džona Kenedija 1963. u Dalasu.

Samo četiri nedjelje prije toga Bijelu kuću posjetio je Josip Broz Tito, a godinu poslije ubistva, Titovi bezbjednjaci rekonstruisali su atentat do najsitnijih detalja.

"Utvrdili su da je zvanična verzija ubistva nemoguća", ispričao je svojevremeno dugogodišnji Titov prevodilac Ivan Ivanji.

On je još prije 5 godina javnost podsjetio na ovaj zanimljiv bezbjednosni detalj.

"Kad smo sjedili u istočnom Berlinu, ljudi iz Titove bezbjednosti su mi ispričali da su poslije atentata na Kenedija napravili probu kako bi ispitali da li su dva metka mogla da pogode Džona Kenedija, a jedan guvernera Teksasa Džona Konelija. Tako kaže zvanična verzija", prisjetio se Ivanji 2013. godine.

Istakao je da su probali sa iste visine da pogode sličnu metu i da su konstatovali da je nemoguće.

"Jedan metak bi mogao sasvim slučajno da pogodi, ali da tri metka pogode, ne dolazi u obzir", rekao je književnik Ivanji.

Jugoslovenski bezbjednjaci su do tih zaključaka došli godinu dana poslije ubistva Kenedija, ali je pitanje - zašto su uopšte isprobavali?

"Mislim da te službe bezbjednosti moraju poslije svakog atentata ili pokušaja atentata da provjere sve mogućnosti, ali vjerovatno je to bilo i zbog radoznalosti, kako bi utvrdili gdje su to američke kolege pogriješile", objasnio je Ivanji.

Samo četiri nedjelje prije ubistva u Dalasu, Josip Broz Tito je sa suprugom Jovankom boravio u Bijeloj kući.

Neobično kod susreta je bilo to što nije bilo Žakline Kenedi. A iz današnje perspektive, neobična je bila i reakcija jedne socijalističke zemlje na ubistvo jednog američkog predsjednika.

"Bio sam tada umjetnički direktor Savremenog pozorišta na Crvenom krstu i za vrijeme predstave 'Laku noć, Betina', glumac Verber je upao u upravničku ložu. Kaže - ubili su Kenedija, da li da prekinemo predstavu. Ja kažem - ne pada mi na pamet, zašto da prekidamo predstavu, ja nisam bio toliko potresen", ispričao je Ivanji.

Bivši dopisnik Politike iz Vašingtona Momčilo Pantelić 22. novembra 1963. godine imao je 16 godina.

"Ja sam to doživio kao zaista neobičan fenomen koji je potresao Jugoslaviju na jedan način koji do tada nije bio poznat - da zbog smrti jednog lidera mi doživljavamo emotivni udar", rekao je Pantelić prije par godina.

Sljedećih nekoliko dana na naslovnim stranama novina nalazila su se dva imena - Kenedi i Harvi Li Osvald. U Jugoslaviji je poslije ubistva proglašen dan žalosti, otkazane su sve utakmice i pozorišne predstave. Tito je tih dana rekao da je Kenedi na njega ostavio utisak i kao državnik i kao čovjek.

"Glavni je utisak moje generacije, i mislim da je to bio utisak i u svijetu, da je to bio prvi predsjednički par na koji smo svi željeli da ličimo", naveo je Pantelić.

Razne hronike govore da je Tito imao poseban afinitet prema Džonu Kenediju i njegovom stilu, naveo je Pantelić i dodao da su Titu odgovarale i početne vodilje Kenedijeve politike koje su među konzervativcima u Americi doživljavane kao neke klice neosocijalizma.

Ivan Ivanji istakao je da je to bio trenutak kada se Jugoslavija približavala Sjedinjenim Državama, kad se Tito upravo bio vratio iz te posjete, kada su i naši mediji počeli drugačije da pišu. Film o Kenediju dobijao je nevjerovatne zaplete.

Dok su Lija Osvalda vodili u sigurniji zatvor, pred televizijskim kamerama ubio ga je vlasnik noćnog kluba Džek Rubi.

Jedan od najčuvenijih novinara Politike Miroslav Radojčić, koji je tada bio dopisnik iz Amerike, navodno tri dana nije spavao kako bi u zemlju poslao sve detalje filmske drame iz Dalasa.

Ivan Ivanji rekao je da tada ubijaju atentatora, "pa je atentator atentatora na čudan način kasnije umro od raka, i 18 ljudi koji su u vezi s tim atentatom poginulo je ili na čudan način umrlo sljedećih mjeseci i godinu dana".

Zbog svega toga nastalo je bezbroj različitih verzija atentata - da je Kenedija ubio Lindon Džonson, Nikita Hruščov, Fidel Kastro, CIA, mafija. Politika tih dana prenosi stavove ruskih medija da Kenedija nije mogao da ubije fanatik poput Osvalda.

Ivan Ivanji iznio je podatak "Špigla" da je o ubistvu Kenedija napisano 28 hiljada knjiga, a Momčilo Pantelić da ankete pokazuju da bar 60 odsto Amerikanaca i dalje ne vjeruje u zvaničnu verziju.

"Njima se priključio i šef diplomatije Džon Keri, koji je rekao da mu ne izgleda vjerovatno da je Li Osvald bio jedini učesnik atentata", rekao je 2013. godine za "RTS" Momčilo Pantelić.

(Kurir.rs)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Video

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije