Život

Zašto je zijevanje prelazno?

Zašto je zijevanje prelazno?
Foto: Image by Sammy-Williams from Pixabay | Zašto je zijevanje prelazno?

Jeste li se ikada pitali zašto je zijevanje zarazno? Zašto je ponekad dovoljno vidjeti da neko zijeva u javnom prevozu ili čak na TV-u, pa da i sami počnemo zijevati?

Doktor Rejan Sagir sa "London Collegea" kaže da naučnici zijevanje definišu kao aktivnost koja se sastoji od nenamjernog širokog otvaranja usta i maksimalnog širenja čeljusti, nakon čega slijedi duboki udah i lagani izdah. Ipak, dodaje dr. Sagir, još uvijek nije potpuno jasno zašto zapravo zijevamo.

Neki tako misle da se zijevanje dešava kad mozgu ponestaje kisonika, ali ta teorija je zvanično odbačena 1987. godine kada je objavljen niz eksperimenata koji nisu pokazali vezu između nedostatka kiseonika i poriva za zijevanjem.

"Danas je najprihvatljivija teorija da zijevamo da bismo podigli uzbuđenje. Kada se umaramo, posebno kad gledamo ili/i slušamo neke nezanimljive sadržaje, poput dosadnog predavanja, tijelo se zijevanjem razbuđuje", kaže dr Sagir.

On dodaje i da su studije dokazale da nam nakon zijevanja rastu otkucaji srca, a vrhunac rasta dostignu deset do 15 sekundi nakon što smo zijevnuli, pa se naglo razbudimo.

"Zijevanje je povezano i s hlađenjem mozga, što je možda razlog i zašto više zijevamo kako raste spoljašnja temperatura", rekao je dr Saghir za "Real Simple" i objasnio da opuštanje mišića lica omogućava gubitak toplote kroz vene, a ulazak hladnog vazduha pomaže u smanjenju temperature mozga.

Zato ćemo, dodaje, najčešće zijevati kad je vani vruće, ali još uvijek dovoljno hladno da nam snažni udah vazduha snizi tjelesnu temperaturu... Prema istraživačima, najvjerovatniji je razlog empatija, a osim ljudi, isto rade i psi i čimpanze.

"Zijevanje nije jedino što kopiramo, svakodnevno automatski oponašamo riječi i postupke drugih ljudi", napominje dr Sagir, jer je naš mozak "napravljen" tako da mu je prirodno da kopira.

Isto tako, kaže, skloniji smo kopirati zijevanje nekog do koga nam je stalo i s kim smo bliski.

"Ako na primjer član porodice zijeva, veća je vjerovatnoća da ćete i vi zijevati nego kad zijeva neko koga ne poznajete", kaže dr Sagir, jer veću empatiju osjećamo za bliske nam ljude.

Ukratko, kaže on, zijevanje je dokaz da smo empatični, ali odražava i našu vječnu želju da ojačamo veze s bliskim ljudima.

(Radiosarajevo.ba)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije