Život

Zašto se na Đurđevdan pletu vijenčići i pale velike vatre

Zašto se na Đurđevdan pletu vijenčići i pale velike vatre
Foto: Ilustracija | Zašto se na Đurđevdan pletu vijenčići i pale velike vatre
N.N.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave praznik posvećen Svetom Georgiju, jednom od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku vjeru.

Prema narodnim običajima, Đurđevdan je praznik koji se odnosi na zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih, plodnost stoke, dobre usjeve i u narodu se smatra za granicu između zime i ljeta.

Proslavlja se buđenje prirode, a praznik je sa dosta narodnih običaja i magijskih radnji koje su nam ostale od paganskih vremena. Vjerovalo se, ako je na Đurđevdan vedar dan da će biti plodna godina, a ako pada kiša, da će ljeto biti sušno.

Običaj je da se pletu vijenčići od ljekovitih trava koji se onda bacaju u tekuću vodu. Vjeruje se da vjenčić, ukućanima donosi zdravlje, a polju berićet, štiti od uroka, daruje plodnost, vraća ljubav.

Takođe, mladi se opasuju vrbovim prućem - "da budu napredni kao vrba", kite zdravcem - "da budu zdravi kao zdravac", koprivom "da kopriva opeče bolesti sa njim" i selenom - "da im duša miriše kao selen", prenosi b92.

Seljaci su palili velike vatre, kako bi zaštitili sebe i selo od vještica, a preizlaska sunca žene i devojke donesu uveče kući "omaje" tj. vode sa vodeničkog kola, sa izvora ili česme van kuće, s namjerom da svako zlo nestane.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije