Život

Žene su zaista jači pol

Žene su zaista jači pol
Žene su zaista jači pol
politika

Iako se za muškarce često kaže da su „jači pol”, nauka ovu pretpostavku veoma ubjedljivo demantuje: žene duže žive, manje oboljevaju, rjeđe dižu ruku na sebe, dok su vlasnici „XY” hromozoma osjetljiviji i prije rođenja: muški fetusi teže opstaju od ženskih, prijevremeno rođeni dječaci četiri puta češće umiru od djevojčica, muškarci više stradaju u tinejdžerskom dobu i češće umiru od fatalnih bolesti.

Zakoni biologije koji govore da se na sto djevojčica rađa između 104 i 107 dječaka ipak se mogu čitati „između redova”. Na to ukazuju i demografski grafikoni zemalja Bliskog i Dalekog istoka, u kojima se rađa dva do tri puta više dječaka nego djevojčica. Tako se, primjera radi, u Kataru rađa 326 dečaka na sto djevojčica, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima na 234 muških beba dolazi sto ženskih, dok se u Bahreinu rađa 164 dječaka na sto djevojčica.

Zvaničnici Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) više od jedne decenije upozoravaju na činjenicu da se u mnogim bliskoistočnim zemljama vrši selekcija (željenog) pola djeteta prije rođenja. To znači da žene odlaze na abortus ako nose žensko dijete. U dokumentima ove agencije, u koje je „Politika“ imala uvid, ističe se velika zabrinutost zvaničnika Ujedinjenih nacija zbog činjenice da u zemljama južne, istočne i centralne Azije „nedostaje” više od sto miliona djevojčica.

Izvršni direktor UNFPA Toraja Ahmed Obaid je još pre jedne decenije upozorio da je situacija posebno zabrinjavajuća u indijskim državama Pendžap, Harajana, Gudžarat i Himačal Pradeš, u kojima se rađa 800 djevojčica na 1.000 dečaka, a na ovu statistiku prije svega utiče abortus ženskih fetusa, ali i ubijanje ženskih novorođenčadi. Profesor dr Razmak Abrahamijam, direktor Instituta za reproduktivno zdravlje, perinatologiju i ginekologiju u Jermeniji nedavno je upozorio da čak šest puta više žena u ovoj zemlji priželjkuje rođenje muškog djeteta i da je čak 9.000 žena u reproduktivnom periodu abortiralo dijete ženskog pola u posljednjih pet godina.

Međutim, iako se u mnogim zemljama svijeta rađa više dječaka nego djevojčica, čini se da majka priroda ima maćehinski odnos muškarcima. Autori članka pod nazivom „Slabiji pol”, koji je nedavno objavljen u „Njujork tajmsu“, argumentovano brane tezu da muškarci neopravdano nose titulu „jačeg pola”. Evo i zbog čega...

„Petina svih prijevremeno rođenih muških beba umire u poređenju sa 14 odsto djevojčica. Više dječaka umire po rođenju, a sindrom iznenadne smrti beba se čak 1,5 puta češće javlja kod muških beba. Stopa smrtnosti dječaka dva puta je veća u tinejdžerskom periodu, zbog čega žene već u 36. godini života po brojnosti premašuju broj muškaraca na planeti. Muškarci češće umiru od tumora disajnih organa, ciroze jetre, dijabetesa, šloga i koronarne srčane bolesti, od povreda zadobijenih u tučama i saobraćajnim nesrećama, ali češće i dižu ruku na sebe. U Americi žene žive šest godina duže od muškaraca, a stotu godinu života dočeka osam žena u odnosu na jednog muškarca”, navode novinari „Njujork tajmsa“.

Dr Snežana Branković Nikšić, neuropsihijatar i šef Odsjeka za medicinsku genetiku Instituta za mentalno zdravlje, kaže da nauka još ne raspolaže sa definitivnim odgovorom na pitanje zašto se rađa više dječaka nego djevojčica, a odgovor može da bude i da je priroda htjela da napravi balans između biološki slabijeg (muškog) pola i biološki jačeg (ženskog) pola.

„Muškarci su ti koji češće umiru i češće podležu bolestima tokom celog života – počev od fetalnog perioda pa do odraslog doba. Mislim da je to osnovni razlog zbog koga se priroda pobrinula da u samom periodu začeća nastaje više dečaka nego devojčica“, rezimira naša sagovornica.

Njene riječi potvrđuje i nacionalna demografska statistika koja svjedoči da, iako se svake godine rodi oko 2.000 dječaka više nego djevojčica, u Srbiji živi čak 190.000 žena više nego muškaraca. Gordana Bjelobrk, šef Odsjeka za demografiju Republičkog zavoda za statistiku, kaže da je u 2011. rođeno 33.966 dječaka i 31.665 djevojčica i da je prošle godine svjetlo dana ugledalo 34.531 dječak i 32.726 djevojčica. Rezultati najnovijeg popisa stanovništva govore da je među 328.255 najmlađih stanovnika (koji imaju manje od pet godina života) dječaka čak 10.000 više. Sličan je odnos i kada su u pitanju osamnaestogodišnjaci, jer u Srbiji živi 734.176 mladića i 692.996 djevojaka, to jest čak 41.180 manje pripadnica ljepšeg pola. Muškarci su u „većini” sve do 39. godine života, a najveća razlika je među sedamdesetogodišnjacima – u ovoj starosnoj kategoriji ima čak 50.000 više žena nego muškaraca.

Stručnjaci ovog zavoda ponudili su i svoj odgovor na pitanje zašto je dobro biti žena u Srbiji. U knjizi pod nazivom „Žene i muškarci u Srbiji“, oni podsjećaju da je zdravlje na „strani“ žena do sedme decenije života. Zdravstvena statistika nedvosmisleno pokazuju da čak dvostruko više muškaraca nego žena umre između 30 i 59 godine života – uglavnom od bolesti krvotoka i tumora. Čak tri puta više muškaraca u srednjem dobu strada u saobraćajnim nesrećama i diže ruku na sebe. Prosječan životni vijek muškaraca u 2009. godini bio je 71,1 godina, dok žene u prosjeku žive 5,3 godine duže.
 

Najčitanije