Helsinški parlament građana Banjaluka u sklopu Koalicije civilnog društva u borbi protiv diskriminacije "Jednakost za sve", implementira projekat „Živa biblioteka“ u 5 opština u Bosni i Hercegovini. Koordinatorica projekta Ivana Stanković iz Helsinškog parlamenta gostovala je na Nes radiju u emisiji "Pomalo lično" i ovom prilikom naše slušaoce upoznala sa idejom i konceptom "Žive biblioteke".
Pored Ivane, o ovom jedinstvenom projektu na našim prostorima, govorila je i Gordana Ružić bibliotekarka u prvoj živoj biblioteci koja će biti organizovana u Banjaluci 27. juna 2015 godine.
"Sa "Živom bibliotekom" prvi put sam se upoznala u Finskoj i ovo je prilika da svoje znanje i iskustvo podijelim sa građanima BiH", rekla je Ivana. "Knjige" u Živoj biblioteci su zapravo prave osobe koji predstavljaju različite grupe koje su često meta predrasuda, stereotipa i diskriminacije, sa kojima posjetioci biblioteke mogu razgovarati, postavljati im pitanja, diskutovati.
"Tako, zapravo, od živog čovjeka posjetioci dobijaju na licu mjesta odgovore koje traže, čuju njihova iskustva i upoznaju se sa njihovim viđenjima, što je, vjerujemo, djelotvorniji metod u razbijanju predrasuda od klasičnog čitanja knjiga, koje mladi, zapravo, sve manje i čitaju", naglasila je Ivana.
Živa biblioteka je zanimljiv projekt nastao prije dvadesetak godina u Danskoj, sa ciljem da približi ljude koji u standardnim okolnostima ne bi imali šansu da se upoznaju. Nakon što se metoda pokazala efikasnom, pogotovo kod mlade populacije preuzeo je i Savjet Evrope.
"Živa biblioteka funkcioniše baš kao prava biblioteka, gdje čitaoci dolaze da pozajme “knjigu” na određeno vrijeme. U ovoj biblioteci, knjige ne samo da mogu da pričaju, već mogu i da odgovaraju na pitanja čitalaca, kao i da postavljaju pitanja i da uče", objasnila nam je Gordana.
Ovaj metod se već neko vrijeme uspješno primjenjuje u Srbiji i Hrvatskoj, a u Bosni i Hercegovini do sada su ga koristili Sarajevski otvoreni centar i grupa studenata psihologije pri Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
"Za sada imamo 13 knjiga- Romkinja, ateistkinja, bivši ovisnik, pripadnici manjinskih religijskih grupa, LGBT aktivista, povratnica, mlada osoba sa visokom stručnom spremom bez zposlenja, samohrana majka, otac na porodiljskom bolovanju, ombudsman, osoba sa invaliditetom, osoba koja je preživjela smrtonosno oboljenje i mlada osoba bez roditelja", navela je Ivana i dodala da ima vremena da se jave pripadnici još nekih marginalizovanih grupa koje bi bile uspješne knjige.
"Želimo da koristimo Živu bibiloteku kao metod socijalne intervencije za promovisanje poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva i za borbu protiv diskriminacije. Pored toga, na ovaj način mladi mogu saznati dosta toga novog o ljudima iz svoje sredine, ali i o sebi samima, a sam metod Žive biblioteke kao takav značajan je jer podstiče i promoviše dijalog i razumjevanje i otvara mnoga važna pitanja o kojima se u našem društvu govori mahom pristrasno, neobjektivno ili senzacionalistički", naglašava Ivana.
Čitaoc može da bude svako ko je spreman da se suoči sa svojim predrasudama, istakle su Ivana i Gordana i pozvale sve Banjalučane da dođu na prvo javno čitanje 27. juna u Domu omladine u Banjaluci, od 12- 16h. Nakon ovog slijede čitanja u Mrkonjić Gradu, Jajcu, Sanskom Mostu i Prijedoru.