Kvalitetan san jednako je važan za zdravlje kao pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost, dok nedovoljno ili nekvalitetno spavanje može negativno uticati na raspoloženje, kognitivne sposobnosti, zdravlje srca i funkcionisanje imunološkog sistema.
Svjetlost i rutina imaju važnu ulogu
Stručnjaci preporučuju što više izlaganja prirodnoj ili jakoj svjetlosti tokom dana jer to pomaže održavanju zdravog cirkadijalnog ritma, dok bi u večernjim satima trebalo smanjiti izloženost plavoj svjetlosti sa telefona, računara i drugih uređaja.
Kofein je poželjno izbjegavati najmanje osam sati prije odlaska na spavanje, jer njegovo kasno konzumiranje može skratiti ukupno vrijeme sna, dok duge ili neredovne dnevne drijemke kod pojedinih ljudi mogu otežati uspavljivanje tokom noći.
Odlazak na spavanje i buđenje približno u isto vrijeme svakoga dana takođe mogu poboljšati kvalitet sna, jer organizmu pomažu da održava stabilan unutrašnji biološki sat.
Važno je i okruženje za spavanje
Healthline savjetuje da spavaća soba bude što tiša, tamnija i ugodno rashlađena, uz udoban madrac i jastuk, a temperatura od oko 18 stepeni Celzijusa mnogim ljudima može odgovarati za spavanje.
Kasne i obilne obroke, veće količine tečnosti i alkohol trebalo bi ograničiti pred odlazak u krevet, budući da mogu narušiti kvalitet sna ili dovesti do češćeg buđenja tokom noći.
Tehnike opuštanja poput meditacije, dubokog disanja, čitanja knjige, slušanja muzike ili tople kupke mogu pomoći tijelu i umu da se pripreme za odmor, dok redovna fizička aktivnost dodatno doprinosi kvalitetnijem snu, pod uslovom da intenzivan trening nije neposredno prije odlaska u krevet.
Osobama koje uprkos promjenama životnih navika duže vrijeme imaju problema sa spavanjem preporučuje se razgovor sa zdravstvenim stručnjakom, jer uzrok mogu biti nesanica, apneja u snu ili drugi poremećaji koji zahtijevaju stručnu procjenu.