Današ se obilježava Svjetski dan pčela, dan posvećen podizanju svijesti o važnosti pčela i drugih oprašivača u svijetu.
Kako svijet prolazi kroz pandemiju kovid-19, važnost života i postojanja raznih vrsti živih bića došlo je u žarište svih vijesti. Čovjek sada shvata njegov značaj i uticaj na druge ljude, ali i prirodu više nego ikad prije.
No, s porastom ljudske populacije, pčele su stalno izložene opasnostima i prijetnjama. Upravo se zbog toga 20. maja obilježava Svjetski dan pčela, kako bi bi se podigla svijest o tome koliko pčele doprinose rastu biljaka i raznih drugih usjeva. Takođe, na današnji dan se obilježava i godišnjica rođenja Antona Jansona, utemeljivača pčelarstva, stoji na službenim stranicama Svjetskog dana pčela.
Svi ovisimo o opstanku pčela
Pčele i drugi oprašivači, poput leptira i kolibrića, sve su ugroženiji zbog ljudskih aktivnosti. Oprašivanje je ipak temeljni proces za opstanak naših ekosustava. Gotovo 90 odsto divljih cvjetnih vrsta biljaka u svijetu potpuno ili barem djelimično zavisi o oprašivanju životinja, zajedno s više od 75 odsto svjetskih prehrambenih kultura i 35 odsto globalnog poljoprivrednog zemljišta. Ne samo da oprašivači izravno doprinose sigurnosti hrane, već su ključni za očuvanje biološke raznolikosti.
Cilj ovog dana jeste ojačati mjere usmjerene na zaštitu pčela i drugih oprašivača, koje bi značajno pridonijele rješavanju problema povezanih s globalnom opskrbom hranom i uklanjanju gladi u zemljama u razvoju. Svi ovisimo o oprašivačima i stoga je ključno pratiti njihov razvoj i zaustaviti gubitak biološke raznolikosti.
Intenzivne poljoprivredne prakse, promjena u korištenju zemljišta, jednoplodni rast, pesticidi i veće temperature povezane s klimatskim promjenama predstavljaju probleme za pčelinju populaciju i, produženo, kvalitet hrane koju uzgajamo.
"Guardian" je početkom mjeseca naveo kako je u Velikoj Britaniji virusna bolest pogodila hiljade pčela i kako se ona širi. Kako navode, riječ je o virusu hronične paralize pčela (CBPV) koji je zabilježen 2007. u Lincolnshireu. Kao simptome virusa naveli su drhtavicu, nemogućnost letenja te smrt u roku od samo sedam dana.
Šta možete učiniti kako bi pomogli pčelama i drugim oprašivačima?
Kako bi pomogli, neprofitna organizacija za zaštitu prirode WWF Adria omogućila je da na Svjetski dan pčela, simbolično možete usvojiti pčelu i tako podržati rad WWF-a na terenu.
Nadalje, postoji još načina kako možeš pomoći pčelama, a neki od njih su:
*posadite autohtone biljke koje cvjetaju u različito doba godine,
*kada je riječ o otkupu sirovog meda, pobrini se da je on od lokalnih poljoprivrednika,
*izbjegavaj korištenje pesticida, fungicida ili herbicida u vrtovima,
*izradi kućicu za pčele,
*napravi fontanu za vodu za pčele tako što ćeš u svom vrtu ostaviti posudu s vodom u koju mogu doći piti.
Najbolje biljke za pčele i druge oprašivače:
Cvjetna stabla su najveći izvor hrane za oprašivanje.
Drveće - javor, bagrem, šljiva, trešnja, bazga, božika.
Cvijeće - djetelina, maslačak, neven, ruža, lavanda.
Voće, povrće i ostalo bilje - borovnica, patlidžan, lubenica, jagoda, bosiljak, stolisnik, origano, vlasac, kamilica.
(Miss7zdrava.24sata.hr)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.