Dvoje kubanskih naučnika uspjelo je da u Čileu klonira konja, a njihovo dostignuće otvorilo je pitanje koje već decenijama izaziva rasprave: Da li je moguće klonirati i čovjeka?
Naučnici koji stoje iza ovog poduhvata tvrde da bi to s tehničkog stanovišta bilo izvodljivo, ali upozoravaju na ozbiljna etička pitanja.
Ždrijebe Kapasidad 01 (Capacidad 01), koje je na svijet došlo 26. septembra, na prvi pogled ne razlikuje se od drugih ždrebadi. Ima crvenkastosmeđu dlaku, tamnu grivu, duge noge i već galopira po pašnjaku.
Međutim, za razliku od većine konja, ono nije nastalo uobičajenim razmnožavanjem. Njegova genetska osnova potiče od kobile Kapasidad (Capacidad), poznate po uspjesima u polu, koja je iz Argentine dovedena u Čile upravo zbog svojih izuzetnih sportskih i genetskih karakteristika.
Iza ovog uspjeha stoje Ljeretni Rodrigez (50) i Fidel Ovidio Kastro (65), kubanski naučnici koji već više od dvije decenije žive i rade u Čileu.
Oni su predvodili tim Univerziteta u Konsepsionu i kompanije Vi-Embryos, koji je dvije godine sarađivao s Centrom za reprodukciju konja Los Abedules.
Pet trudnoća i jedno ždrijebe
Put do rođenja Kapasidad 01 nije bio jednostavan.
Naučnici su morali da prilagode postupak kloniranja konjima, jer se njihova reproduktivna fiziologija znatno razlikuje od drugih životinjskih vrsta s kojima su ranije radili.
Tokom pokušaja došlo je do pet trudnoća, ali je samo jedna uspješno iznesena do kraja.
Surogat-kobila Poli nosila je ždrijebe 346 dana.
Za kubanske naučnike ovo nije bio prvi pokušaj kloniranja životinja.
Još dok su živjeli na Kubi pokušavali su da kloniraju zečeve, ali bez uspjeha. Nakon preseljenja u Čile uspjeli su da kloniraju kravu Viktoriju, prvu životinju dobijenu tom tehnologijom u zemlji.
Međutim, Viktorija je uginula nakon samo tri mjeseca zbog plućnih i probavnih komplikacija.
To ih nije zaustavilo. Nastavili su da rade na kloniranju goveda i koza, a potom su se okrenuli konjima.
"Reproduktivna fiziologija među vrstama veoma je različita", objasnila je Rodrigez, naglašavajući da uspjeh kod jedne vrste ne znači da će isti postupak funkcionisati kod druge.
Mogu li naučnici klonirati i čovjeka?
Upravo je to pitanje bilo jedno od najzanimljivijih u razgovoru koji su kubanski istraživači dali za španski El País.
Rodrigez smatra da bi ljudska vrsta, s biološkog stanovišta, mogla biti među jednostavnijima za rad u laboratorijskim uslovima.
"Ljudske jajne ćelije veoma su lake za rad", rekla je naučnica.
Prema njenom mišljenju, uzgoj ljudskih embriona u laboratoriji tehnički je dobro poznat postupak.
"S biološkog i tehničkog stanovišta rekla bih da kloniranje ljudi ne bi bilo komplikovano. Cijelo ograničenje je etičko", izjavila je Rodrigez.
Njen kolega Fidel Ovidio Kastro podsjetio je da su naučnici već uspjeli da kloniraju primate, što, prema njegovom mišljenju, pokazuje da bi slična tehnologija mogla biti primijenjena i na ljude.
Međutim, takav postupak otvara ozbiljna medicinska, pravna i etička pitanja, a uspjeh kloniranja životinja ne znači da bi isti postupak kod ljudi imao prihvatljiv rizik.
Kloniranje konja postaje unosan posao
Osim naučnog značaja, rođenje Kapasidad 01 ima i ozbiljnu ekonomsku dimenziju.
Kloniranje vrhunskih sportskih konja već je razvijena industrija u Argentini, gdje cijena jednog postupka iznosi između 35.000 i 40.000 dolara.
U Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama cijena može dostići oko 85.000 dolara.
Posebno su traženi klonovi konja koji se koriste u polu, sportu u kojem vrhunska genetika može imati ogromnu vrijednost.
Jedan od najpoznatijih primjera je argentinski polo igrač Adolfo Kambijaso, koji se na takmičenjima pojavljivao s brojnim klonovima svoje čuvene kobile La Kuartetera.
Rodrigez objašnjava da kloniranje omogućava očuvanje genetskog materijala životinja koje su se već dokazale u sportu.
"Kloniranje je jedina tehnologija koja nam omogućava da reprodukujemo 100 odsto genoma životinje za koju je utvrđeno da ima veliku vrijednost", rekla je za El País.
Ipak, isti geni ne znače automatski i iste rezultate.
Kastro upozorava da klonovi, poput jednojajčanih blizanaca, mogu imati različite životne puteve.
"Blizanci mogu biti potpuno različiti zbog odgoja i okruženja", objasnio je naučnik.
Zbog toga niko ne može garantovati da će Kapasidad 01 biti jednako uspješna kao kobila od koje je klonirana.
Šta će biti s kloniranim ždrijebetom?
Za sada se ždrebica Kapasidad 01 razvija poput svakog drugog zdravog ždrijebeta.
Veterinarka Karolina Urkidi Erera, koja prati njeno stanje, kaže da ždrijebe nije zahtijevalo nikakvu posebnu njegu.
"Njeno napredovanje zaista je izvanredno. Dobila je mnogo na težini, znatno je porasla, veoma je živahna i galopira po svom pašnjaku", izjavila je za američku agenciju UPI.
Naučnici vjeruju da bi tehnologija koju su razvili mogla pomoći i u očuvanju genetskog materijala ugroženih životinjskih vrsta, iako naglašavaju da samo kloniranje ne može spriječiti njihovo izumiranje.
Njihov naredni cilj je da kloniranje sportskih konja postane dostupno i uzgajivačima u Čileu, koji su do sada takve usluge morali da traže u Argentini ili Brazilu.
A dok Kapasidad 01 bezbrižno galopira po pašnjaku, njen dolazak na svijet pokazuje koliko je tehnologija kloniranja napredovala, ali i koliko pitanja ostaje otvoreno kada se razgovor sa životinja prebaci na ljude.