Prepoznaju ljude, uče posmatrajući druge, koriste alat i donose odluke na osnovu prethodnog iskustva. Eksperimenti pokazuju da vrane imaju i razvijen osjećaj za broj, ali njihove sposobnosti ipak ne treba pretvarati u senzacionalistička poređenja s ljudima.
Nazvati nekoga "ptičjim mozgom" možda i nije uvreda kakvom se obično smatra. Vrane, gavrani i drugi članovi porodice korvida spadaju među kognitivno najsposobnije ptice: rješavaju nove probleme, pamte i vrlo pažljivo prate šta rade životinje i ljudi oko njih.
Njihova inteligencija nije ista kao ljudska, ali u pojedinim zadacima može biti iznenađujuće razvijena. Istraživanja su pokazala da vrane mogu razlikovati količine, koristiti i izrađivati alat te prepoznati pojedinačna ljudska lica.
Mogu "brojati", ali to nije matematika u ljudskom smislu
U eksperimentu objavljenom 2024. godine u časopisu Science, tri vrane naučene su da nakon vizuelnog ili zvučnog znaka proizvedu od jednog do četiri glasanja.
Ptice su uspijevale proizvesti traženi broj glasanja, a kada bi pogriješile, greška je mogla biti jedno glasanje previše ili premalo.
Posebno je zanimljivo što je vrijeme prije prvog glasanja bilo duže kada se od ptica tražio veći broj. Istraživači s Univerziteta u Tibingenu zaključili su da rezultati ukazuju na to da su vrane unaprijed planirale koliko će se puta oglasiti.
Analiza je pokazala i da su karakteristike prvog glasanja mogle predvidjeti koliko će glasanja uslijediti.
To ipak ne znači da vrane računaju na isti način kao ljudi. Preciznije je reći da imaju razvijene numeričke sposobnosti i da mogu povezati određenu količinu sa svojim ponašanjem.
Pamte opasna ljudska lica i upozoravaju druge
Jedna od najpoznatijih sposobnosti vrana jeste prepoznavanje ljudskih lica.
Istraživači Univerziteta u Vašingtonu koristili su maske kako bi ispitali mogu li američke vrane povezati određeno ljudsko lice s opasnošću.
Ptice koje su imale negativno iskustvo reagovale su na "opasno" lice, ali se znanje nije zadržalo samo na njima.
Istraživanje je pokazalo da su informacije o potencijalno opasnom čovjeku mogle biti prenesene i drugim vranama putem društvenog učenja. Ptice koje nisu direktno prošle kroz prvobitno iskustvo učile su posmatrajući reakcije drugih.
Drugim riječima, vrane ne moraju sve naučiti na vlastitoj koži.
Alat prave i koriste s velikom preciznošću
Pojedine vrste vrana posebno su poznate po korištenju alata.
Novokaledonske vrane mogu od biljnih materijala i grančica izrađivati alat kojim iz pukotina i drveta izvlače plijen.
Njihove sposobnosti ne završavaju jednostavnim korištenjem pronađenog štapića. Naučnici su dokumentovali izradu kukastih alata, a eksperimenti su pokazali da takav oblik može znatno povećati efikasnost prilikom dolaženja do hrane.
U jednom eksperimentu novokaledonske vrane uspjele su čak spojiti nekoliko pojedinačno neupotrebljivih dijelova kako bi napravile dovoljno dug alat kojim su mogle dohvatiti hranu.
Istraživači ipak upozoravaju da iz takvih eksperimenata ne treba automatski izvlačiti zaključke da ptice planiraju i razmišljaju na isti način kao ljudi.
I havajske vrane znaju koristiti alat
Novokaledonske vrane nisu jedine među svojim srodnicima koje imaju ovu sposobnost.
Istraživanje objavljeno u časopisu Nature pokazalo je da je havajska vrana, poznata kao 'alalā, veoma vješt korisnik alata.
Posebno je zanimljivo što su mlade ptice razvijale funkcionalnu upotrebu alata i bez obuke odraslih, što je istraživačima ukazalo na to da ova sposobnost pripada prirodnom repertoaru vrste.
Složeni odnosi unutar grupe
Vrane i gavrani žive u složenom društvenom svijetu.
Mogu učiti posmatrajući druge, pamtiti prethodna iskustva i prilagođavati ponašanje onome što se dešava oko njih. Upravo je eksperiment s ljudskim maskama pokazao koliko brzo informacije mogu da se prošire kroz grupu.
Takvo ponašanje ne znači da ove ptice osjećaju i razmišljaju potpuno poput ljudi.
Pokazuje, međutim, da su pamćenje, društveno učenje i sposobnost povezivanja prethodnog iskustva s novom situacijom veoma važni za njihov svakodnevni život.
Ni inteligencija ih ne može zaštititi od svega
Vrane su poznate po sposobnosti prilagođavanja različitim sredinama. Brojne vrste uspješno žive u šumama, poljoprivrednim područjima, ali i velikim gradovima.
Mogu mijenjati način ishrane, koristiti nove izvore hrane i učiti kako funkcioniše okruženje koje su oblikovali ljudi.
Ipak, ni razvijene kognitivne sposobnosti ne garantuju opstanak.
Havajska vrana, jedna od vrsta poznatih po korištenju alata, nestala je iz divljine početkom ovog vijeka i opstala zahvaljujući programu uzgoja u zatočeništvu.
Koliko su onda vrane pametne?
Na pitanje jesu li vrane "pametnije" od neke druge životinje ili čovjeka nema jednostavnog naučnog odgovora.
Inteligencija nije jedna osobina koja se može izmjeriti jednom brojkom i zatim poređati na jedinstvenoj ljestvici za sve vrste.
Ono što eksperimenti jasno pokazuju jeste da korvidi imaju impresivan skup kognitivnih sposobnosti.
Mogu pamtiti ljudska lica i povezivati ih s prethodnim iskustvom, učiti posmatrajući druge, rješavati nove probleme, koristiti i izrađivati alat, a pojedine vrane mogu kontrolisati i broj vlastitih glasanja od jednog do četiri.
Za životinju čiji se mozak toliko razlikuje od našeg, to je već dovoljno da izraz "ptičji mozak" dobije sasvim drugačije značenje, prenosi RTCG.