Supersportski motocikli san su svakog adrenalinom zaluđenog, testosteronom nabijenog muškarca, ali kao što se često da iščitati iz novinskih članaka, rubrika poput crne hronike, nisu baš najbezbjednije sredstvo.
Donedavno su se sa sportskim motociklima mogli mjeriti tek superautomobili koje sebi, s finansijskog aspekta gledano, malo koji adrenalinom zaluđeni i testosteronom nabijeni muškarac može priuštiti.
Sada se ipak čini da našem čekanju dolazi kraj, jer ono što će nas dočekati na ženevskom auto-salonu za koji dan utjelovljenje je svih snova koje jedan adrenalinski ovisnik može usnuti KTM X-bov.
Riječ je o novom zajedničkom poduhvatu jednog od najvećih evropskih proizvođača motocikala i jednog od najuspješnijih evropskih proizvođača automobila KTM-a i `Audija`. Sigurno se pitate šta je toliko posebno kod ove igračke koja izgleda kao da joj je mjesto na karting stazi, a ne na normalnom putu.
Ono što ovaj automobil, zapravo karting, čini toliko posebnim jest odnos njegove mase i snage. Kao i kod motocikala, upravo je ovaj odnos krucijalan u određivanju performansi. X-bov raspolaže sa svega 700 kilograma i 220 KS, a u snažnijoj verziji imaće više od 300 KS! Ovo u osnovi znači da će se za manje novca moći dobiti automobil performansi na nivou najbržih superautomobila.
Neki će reći da najsnažniji predstavnik `hiperautomobila` vejron juri do 400 km/h, dok će KTM jedva doseći brzinu nadomak 250 km/h, ali kome je bitna krajnja brzina kada iz bezbjednosnih i tehničkih razloga gotovo da ne postoji lokacija na kojoj se ovakva sumanuta brzina može postići.
Već sada mogu se vidjeti naznake politike koja će vodu na mlin usmjeriti proizvođačima perolakih automobila. Evropska unija namjerava propisati novu politiku prema kojoj prosjek emisije CO2 po kilometru automobila pojedinog proizvođača neće smjeti preći 140 grama.
Lagani automobili uspješno rješavaju ovaj problem. Da je interes za ovakve automobile velik pokazala je zainteresovanost za `Pežoov` koncept 20kup te `Folksvagenov` GX3. Jedina razlika između ovog dvojca i KTM-ove trkačice leži u znatno više `konjića` u korist KTM-a i činjenici da je KTM jedino vozilo s četiri točka, a `Folksvagen` i `Pežo` imaju po tri.
I dok se u `Pežou` još nećkaju, u `Folksvagenu` su uprkos interesu objavili kako nemaju namjeru dati zeleno svjetlo za proizvodnju GX3-u. Međutim, nemojte ni na trenutak pomisliti da se ova odluka neće promijeniti ukoliko se KTM uspješno snađe na tržištu. Kako bi ostvario ovaj cilj, KTM će morati biti cjenovno dostupan.
Da tržište za ovu vrstu automobila postoji, dokazuje arijel atom koji već nekoliko godina važi za najbolji automobil s one strane razuma. Atom nema karoseriju, njegova šasija jest karoserija, a za pogon koristi `Hondin` dvolitreni kompresorom punjeni 300 KS snažan četvorocilindrični motor.
Atom je četvrti automobil na svijetu prema mogućnosti ubrzavanja 0-100-0 mph, odnosno 0-160-0 km/h. Za ovaj poduhvat treba mu tačno 10,88 sekundi, što je vrijeme potrebno jednom natprosječnom evropskom kompaktu da ubrza s mjesta do 100 km/h. Arijel atom se proizvodi u malenoj fabrici u Somersetu, gdje ga ručno sastavlja ekipa od osam mehaničara, što je ujedno i najveća kočnica masovnije eksploatacije ovog dragog kamena moderne auto-industrije.
Ovo čudo od automobila košta između 30.000 i 65.000 evra.