Idući put kada sjednete u automobil - na povratku kući s radnog mjesta, u nabavku namirnica ili put mora - malo je vjerojatno da ćete biti svjesni svih sistema koji, aktivno ili pasivno, brinu o vašoj bezbjednosti. Stari dobri bezbjednosni pojas i dalje je nezaobilazan, no budućnost donosi vatromet najmodernijih inovacija koje nastoje da do nesreće ni ne dođe…
Bezbjednosni pojas s tri tačke učvršćenja kakvog ga danas poznajemo osmislio je 1959. "Volvov" stručnjak za bezbjednost, Šveđanin Nils Bohlin. Ovaj se izum smatrao tako važnim da ga je patentni zavod Zapadne Njemačke 1985. godine proglasio jednim od osam izuma koji su u posljednjih stotinu godina donijeli najviše dobrobiti čovječanstvu. U narednih pedesetak godina, sve do današnjih dana, sistemi automobilske bezbjednosti bili su sve brojniji. Danas je teško zamisliti novi auto koji nije opremljen vazdušnim jastucima, malo ih je koji u serijskoj opremi nemaju ABS, a sve veći broj proizvođača u svoje modele ugrađuje sisteme stabilizacije (ESP). No, uz svu silu novotarija, bezbjednosni je pojas bio i ostao preduslov bezbjedne vožnje.
Razvoj sve snažnijih i bržih automobila otvorio je automobilskoj industriji prostor za predstavljanje raznih bezbjednosnih sistema za koje mnogi kažu kako više odmažu nego što pomažu. Uistinu, treperenje lampica i ispuštanje iritirajućih zvukova može u mnogim situacijama napraviti više štete nego koristi, jer po pravilu odvraćaju pažnju vozača sa puta i dešavanjima u saobraćaju na ploču s instrumentima, odnosno informacijske zaslone.
Ponekad nisu daleko od istine ni skeptici koji smatraju kako se "sve to radi samo da bi se iz džepova kupaca izvuklo više novca". U tu se svrhu, kažu neki, i provode testovi bezbjednosti, a kasnije dodjeljuju zvjezdice, koje privlačno sjaje s velikih plakata, reklama u štampi ili reklamnih spotova na televiziji. "Teorija zavjere" seže još dublje. Neki su navodno privilegovani, a drugi - kao na primjer u slučaju njemačkog ADAC-a "protiv" Dacie Logan - štite domaće proizvođače pred najezdom strane konkurencije. Ponekad se pitamo: koliko u svemu tome zaista ima - bezbjednosti?
Sljedeći put kad doživite saobraćajnu nesreću, a od sveg srca želimo da vam se to nikada ne dogodi, o vašem životu možda će, uz nezamjenjivi pojas, odlučivati i pločica strujnog kruga. Budu li svi sistemi radili kako treba, nesreća bi trebalo da bude izbjegnuta. Upravo se u tome razlikuje jednostavni Bohlinov izum iz sredine 20. vijeka od savremenih bezbjednosnih sistema. Za razliku od tadašnjih skromnih tehnoloških dostignuća, danas je naglasak uspješno sa smanjenja nastale štete prenesen na prevenciju.
Dakako, najvažniji bezbjednosni sistem nalazi se i dalje u glavama vozača. Nema tog ESP-a ili integralnog pogona koji će poništiti zakonitosti fizike. Nažalost, još nije proizvedena elektronika koja će kompenzirati duboko ukorijenjenu ljudsku neodgovornost ili poništiti kobni trenutak nepažnje. Međutim, upozoravajuće signalno svjetlo ili zvuk možda vas prenu iz trenutka nepromišljenosti i vrate na bezbjednu stazu.
Deset uređaja budućnosti koji povećavaju bezbjednost
ESP - Uređaj protiv proklizavanja vozila koji uskoro postaje obavezna oprema
Detekcija mrtvog ugla - Upozorava o prelasku u drugu traku
Pomoć pri kočenju - Izbjegavanje sudara
Praćenje pritiska u gumama - Pomoć za nemarne vozače
Prilagodljiva svjetla - Intenzitet svjetala se prilagođava dnevnoj svjetlosti
Kamera za vožnju unazad - Za vožnju unazad bez bojazni
Prilagodljivi tempomat - Upozorava o mogućem sudaru
Vazdušni jastuci sa dva nivoa - Dodatna zaštita pri sudarima
Aktivni nasloni za glavu - Čuvaju vratne pršljenove
Sistem dojave o nesreći - Napredni sistem za predviđanje nezgoda