Svijetu automobila nisu strane revolucije, a nakon pogrešnog starta u devedesetima, trenutno smo usred revolucije električnih vozila. Međutim, malo je revolucija bilo tako dramatičan uspon i pad kao dizel automobili s turbopunjačem.
Nekad hvaljena kao vrhunac učinkovitosti i performansi, vozila s dizelskim motorom dominirala su tržištima širom svijeta jer su ih ljudi kupovali vjerujući da će ih koštati manje novca i da će manje zagađivati okolinu. Tokom 2000-ih i ranih 2010-ih činilo se da je dizel na putanji dominacije.
No afera Dieselgate je razbila taj mit. Zahvaljujući tom skandalu s emisijama štetnih gasova i porastu elektrifikacije dizel vozila su na ivici izumiranja. Ali kako je do toga došlo? I ima li nade za oživljavanje dizela?
Dizelski motor izumio je Rudolf Diesel 1897. godine. Funkcionisao je korištenjem različite vrste izgaranja, komprimitovanjem vazduha do tačke u kojoj je nastala iskra i zatim dodavanjem goriva za stvaranje eksplozije koja bi pokrenula sistem. Korištenjem kompresijskog paljenja za razliku od svjećice, motor je nudio veću toplotnu učinkovitost od tradicionalnih motora s unutrašnjim sagorijevanjem.
Zamislio ga je kao učinkovitu alternativu tadašnjim parnim mašinama. Sa svojom sposobnošću da radi na različitim jeftinim gorivima, dizelski motor je bio prekretnica za industrijske primjene i dobio je privlačnost u sektorima kao što su poljoprivreda, pomorstvo i željeznički transport zahvaljujući svom robusnom dizajnu i superiornoj ekonomičnosti goriva.
Dizelski motori postali su radne mašine, ali tek su početkom tridesetih počeli nalaziti svoj put u serijske automobile. Prvi putnički automobil s turbo-dizelskim motorom nije se prodavao sve dok Mercedes-Benz 300SD nije stigao na tržište u SAD-u i Japanu 1978. godine, a odatle je tehnologija polako počela uzimati maha zahvaljujući poboljšanom okretnom momentu i niskom broju okretaja.
Zlatno doba dizela
Do osamdesetih i 1990-ih, turbo-dizelski motori polako su preuzimali automobilsko tržište, posebno u Evropi. Zahvaljujući naftnoj krizi 1970-ih, Evropa je sada bila zaglavljena s prezasićenošću dizelskim gorivom, s kojim nije znala što učiniti dok je elektroenergetske mreže prebacivala na alternativne izvore goriva.
To je dovelo do toga da su evropske vlade podsticale prihvatanje dizela oporezivanjem dizelskog goriva po nižim stopama od benzina. Dizel je sada bio jeftin, a proizvođači automobila su to kapitalizovali, razvijajući turbo-dizel motore viših performansi koji su nudili dobru učinkovitost goriva i bolje performanse nego ikad prije.
Modeli kao što su Volkswagen Golf TDI i BMW 320d postali su neki od najpoznatijih automobila se dizel tehnologijom, a do 1983. tržišni udio dizelaša u Evropi porastao je na 11 odsto.
Na tržištima kao što su Indija i dijelovi Azije, kupce je takođe privukla robusnost i pouzdanost dizelskih motora. Industrija je rasla u cijelom svijetu, a tokom 2000-ih je više od 50 odsto prodaje ličnih automobila bilo na dizel u Evropi do 2015. godine, a zemlje u Aziji poput Indije bilježile su slične brojke.
Početak pada
U septembru 2015. automobilski svijet potresao je skandal Dieselgate. Nakon dvije godine testiranja otkriveno je da su neki proizvođači ugrađivali uređaje kako bi prevarili testove emisija širom svijeta. Ovi su uređaji omogućili automobilima da prođu regulatorne preglede dok su ispuštali dušikove okside (NOx) na nivoima do 40 puta većim od zakonske granice u stvarnim uslovima, dokazujući da je san o čistom dizelu bio laž.
Posljedice Dieselgatea bile su snažne. Volkswagen se tokom godina suočio s milijardama evra kazni, ali i s povlačenjem miliona automobila. Skandal došao do samog vrha firme, a kaznene prijave su podignute protiv nekolicine direktora.
Za razliku od CO2, koji doprinosi globalnom zagrijavanju, emisije NOx imaju neposrednije štetne učinke na zdravlje, uključujući respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Budući da se gradovi širom svijeta bore sa smrtonosnim onečišćenjem vazduha, ovo je dizelska vozila učinilo neprijateljem broj jedan.
Javna percepcija dizelskih motora oštro je pala. Ono što se nekada reklamiralo kao čista i učinkovita alternativa benzinu postalo je sinonim za korporativne prevare, a u roku od nekoliko godina, prodaja dizelskih vozila širom svijeta naglo je pala jer su potrošači tražili alternative.
Zabrana dizela
Vlade širom svijeta odgovorile su strožim propisima o emisijama i politikama osmišljenim za postepeno ukidanje dizelskih vozila. U Evropi su gradovi poput Pariza, Madrida i Brisela najavili zabranu dizelskih vozila u gradskim zonama niske emisije. Budući da je dosta proizvođača automobila proglašeno krivim za slične šeme, gotovo svi su se takođe počeli distancirati od tehnologije.
Budući da je ideja o čistom i učinkovitom dizelskom gorivu stvar prošlosti, proizvođači automobila sada su morali pronaći alternativu, a rješenje je bilo u električnim i hibridnim električnim vozilima na baterije.
Vlade su tu imale presudnu ulogu. Subvencije za kupovinu električnih vozila, ulaganja u infrastrukturu za punjenje i kazne za vozila s visokim emisijama stvorili su povoljno okruženje za elektrifikaciju. U 2023. prodaja hibrida porasla je za više od 50 odsto u odnosu na 2022., a svjetska prodaja električnih vozila po prvi put se približila 14 miliona. Ostale tehnologije, poput vodonika i sintetičkog goriva, iako nisu raširene, takođe obećavaju.
Iako još uvijek ima svoje mjesto u prevozu, brodarstvu i građevinarstvu, njegov uticaj na okolinu ne može se zanemariti, što znači da je, poput mnogih drugih tehnologija, dizel postao relikvija prošlog vremena, i čini se da se trenutno u svijetu razmatra bilo koja održiva opcija osim dizela, navodi "CarBuzz", prenosi "N1".