Vožnja pod uticajem alkohola jedan je od najčešćih uzroka saobraćajnih nesreća, a upravljanje vozilom u pijanom stanju naročito je opasno u zimskim uslovima, kada se vozi po klizavom putu. To dokazuje podatak da se za samo dva dana i to od 31.12.2007. do 02.01.2008. godine, na području Banjaluke dogodilo čak 76 saobraćajnih nezgoda.
Kako navode iz Centra javne bezbjednosti Banjaluka, u 69 saobraćajnih nezgoda lica su zadobila povrede i to 36 teške tjelesne povrede, a 69 lakše povrede, dok su ostale nezgode imale za posljedicu veću ili manju materijalnu štetu na vozilima.
Učestale saobraćajne nesreće uprkos pojačanoj policijskoj kontroli saobraćaja, obilježile su početak godine. U cilju održavanja povoljnog bezbjedonosnog stanja od 20.12.2007. do 20.01.2008. godine, odnosno u vrijeme praznika, kada se vozači opuštaju za volanom, pojačana je bila kontrola saobraćaja.
"Pripadnici saobraćajne policije Banjaluka prema raspoloživim mogućnostima kontrolišu putne pravce i područje grada, gdje se prema pokazateljima najčešće dešavaju saobraćajne nesreće", navode iz CJB Banjaluka.
Novčane kazne od 100 do 300 KM
Prema Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH, vozač ne smije da upravlja vozilom u saobraćaju na putu, niti da počne da upravlja vozilom ako je pod uticajem alkohola.
Smatraće se da je pod uticajem alkohola lice za koje se analizom krvi ili krvi i urina ili drugom metodom mjerenja količine alkohola u organizmu utvrdi da količina alkohola u organizmu iznosi više od 0,3 g/kg. Za vozače C, CD, D i DE kategorije, vozače javnog prevoza, za vozače-instruktore, vozače vozila kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje, kao i za vozače mlađe od 21 godine života, smatraće se da su pod uticajem alkohola ukoliko je utvrđeno da u organizmu imaju više od 0,0 g/kg alkohola u krvi.
"Za vozača kojem je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu preko 1 g/kg predviđena je novčana kazna od 100 do 300 KM i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od jednog do četiri mjeseca, a ukoliko je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu od 0,3 g/kg do 1 g/kg predviđena je novčana kazna od 50 do 250 KM", navodi Zoran Stanišljević, načelnik CJB Banjaluka.
"Ukoliko je vozač izazvao neposrednu opasnost po druge učesnike u saobraćaju ili prouzrokovao saobraćajnu nesreću, osim novčane kazne odrediće mu se jedan ili dva kaznena boda, a može mu se izreći i zaštitna mjera zabrana upravljanja vozilom u trajanju do dva mjeseca", ističe Stanišljević.
U saradnji s Ministarstvom unutrašnjih poslova RS, Auto-moto savez RS je izradio letak namijenjen vozačima sa bezbjednosnom porukom da ne voze pod uticajem alkohola. Preko Auto-moto društava u toku 2007. godine, ovaj letak je podijeljen vozačima širom Republike Srpske.
"Alkohol je tradicionalno jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih nesreća. On degradira sve sposobnosti čovjeka relevantne za uspješno upravljenje vozilom. S povećanjem koncentracije alkohola u ljudskom organizmu povećava se rizik od saobraćajne nesreće. Štetna dejstva na sposobnosti za upravljenje vozilom izazivaju i male količine alkohola, ispod 0,5 g/kg", navodi Jelica Lubura, diplomirani inženjer saobraćaja u Auto-moto savezu RS.
Lubura naglašava da se u saobraćaju češće sreću vozači s manjom količinom alkohola u organizmu, nego oni koji su u stadijumu teškog pijanstva.
"Otuda je uticaj manjih količina i opasniji, jer vozači baš zato što se radi o malim količinama alkohola, potcjenjuju opasnost i precjenjuju svoje sposobnosti", smatra Lubura.
Od 0,5 do 1,5 promila alkohola narušava se funkcija mozga
Momir Golub, doktor medicine, objašnjava da se na osnovu prosječne koncentracije alkohola u krvi i njima odgovarajuće kliničke slike uopšte, sa aspekta saobraćajne delinkvencije, svi poremećaji koji nastaju pod uticajem alkohola na organizam svrstavaju se u tri osnovne grupe i to poremećaj strukture ličnosti, poremećaj percepcije i psihomotorike i poremećaj funkcije čulnih organa.
"Do 0,5 promila alkohola u krvi, struktura ličnosti počinje se mijenjati, ali ne primjetno. Najčešće se to izražava u povećanju euforije i raspoloženja. Pri ovoj koncentraciji mogu se sresti prvi netačni i nekoordinisani pokreti, kao i nekvalitetno izvođenje komplikovanih pokreta i radnji. Oštrina vida slabi, a kod nekih osoba moguća je i pojava duple slike. Može doći i do sniženja praga sluha, usljed čega se promjene zvuka ne zapažaju kao u trijeznom stanju", navodi dr Golub.
Ističe da pri koncentraciji alkohola u krvi od 0,5 do 1,5 promila, dolazi do intenzivnijeg narušavanja funkcije mozga.
"Počinje se gubiti kontinuitet misli, subjektivne procjene i osjećaj sve više potiskuje objektivnost, počinje se gubiti samokontrola, pojačava se sugestibilnost i emocionalnost, sve je izraženija razdražljivost, te opadaju i druge intelektualne funkcije i moći zapažanja", navodi dr Golub.
Objašnjava da subjektivno osjećanje ličnih sposobnosti često rezultuje brzim i bravuroznim vožnjama, jer sve više raste samopouzdanje, a slabi samokontrola.
Pri koncentraciji alkohola u krvi, mijenja se sposobnost ličnosti da u određenoj situaciji zapazi i primi pojedinačne elemente i objedini ih u jednu doživljenu cjelinu. Iz takve percepcije proizilaze najrazličitije motorne reakcije organizma sa znatnim promjenama kvaliteta. Povećava se opšti poremećaj koordinacije pokreta i sve je češća nekoordiniranost između percepcije i psihomotorike.
"Oslabljena je sposobnost adaptacije na svjetlost i tamu, a slabi sposobnost za raspoznavanje boja. Čulna zapažanja su često pogrešna i s mogućom pojavom iluzija. Može se uopšte reći da vid slabi i kasni za oko 30 odsto, sluh za oko 40 odsto", kaže dr Golub.
Koncentracija alkohola u krvi izvršioca saobraćajne nezgode s procentom od 0,5 do 1,5 promila alkohola, najčešće se sreće u sudskoj praksi.
"Pri koncentraciji alkohola u krvi od 1,5 do 2,5 promila, svijest sve više i dublje zapada u izmaglicu i povremeno može da se izgubi. Gubi se svaka samokontrola i samokritika, a objektivno procjenjivanje situacije postaje nemoguće. Tada dolazi do vremenske i prostorne dezorijentacije, izražena je pospanost, a javlja se muka i povraćanje", navodi dr Golub dodajući da koncentracija alkohola u krvi preko 3,5 promila dovodi do tipičnog toksičnog stanja organizma, koje se u zavisnosti od osobe i od visine koncentracije može završiti smrću.