Šta je toplotna puma i zbog čega je ona postala nešto čime se proizvođači električnih automobila hvale kada u prvi plan žele da stave nisku potrošnju električne energije i autonomiju.
Kada su električni automobili u pitanju, pored vremena punjenja baterije, jedna od najčešćih tema o kojima se priča su ušteda energije i autonomija. Proizvođači se na sve načine dovijaju da smanje potrošnju energije. Resursi poput poboljšanja aerodinamike, smanjena mase automobila donose neke rezultate, ali koštaju i efikasni su "na kašičicu".
Jedna od tehničkih inovacija kojima proizvođači električnih automobila uspjevaju značajno da redukuju potošnju električne energije, a time povećaju domet sa jednim punjenjem baterije, je ugradnja toplotne pumpe, piše "Supertest".
Sistem toplotne pumpe su među prvima komercijalizovali Hyundai i Kia, a tehnologija je prvi put predstavljena 2014. kod modela Kia Soula EV prve generacije. Danas ovi sistemi nisu rijetkost, ali i dalje većina vozača ne zna kako sistem toplotne pumpe zapravo štedi električnu energiju automobilske baterije.
Pored motora za pokretanje, jedan od najvećih potrošača energije iz baterije električnog automobila je sistem zagrijavanja kabine tokom zimskih mjeseci. Kada je napolju hladno, baterija zbog niske temperature već ima smanjen kapacitet, pa kada se još uključi grijanje kabine na maksimum, nije čudo da putni računar pokaže drastično manji domet od onoga na koji je vozač navikao tokom ljetnih mjeseci.
Toplotna pumpa je sistem grijanja na električnu energiju koji se dugo koristi za zagrijavanje stambenih objekata, a glavna prednost je tri puta manja potrošnja u odnosu na klasične sisteme grijanja na struju. Isto važi i kada je zagrijavanje kabine električnog automobila u pitanju.
Zvuči kao dobar marketing, jer tri puta manja potrošnja je nešto što nije realno. Ali, toplotna pumpa zaista ostvaruje nekoliko puta manju potrošnju za zagrijavanje kabine automobila u odnosu na klasične električne grijače i tu nema nikakve magije.
Princip rada toplotne pumpe je jednostavan, a mogli bi da ga uporedimo sa frižiderom. Zapravo, u pitanju je isti princip. Freon koji isparava na veoma niskoj temperaturi preuzima dio toplotne energije spoljašnjeg vaduha.
Trik je u tome da je freon na mnogo nižoj temeraturi od temerature na kojoj je čak i vazduh tokom najoštrije zime. Zahvaljujući tome, freon može da preuzme na sebe toplotnu energiju čak i od vazduha čija tempertira je duboko ispod nule.
Freon koji je u fazi isparavanja na niskoj temperaturi preuzeo dio toplotne energije spoljašnjeg vazduha, se vraća u kompresor gdje se komprimuje, uslijed čega se on zagrijava i oslobađa toplotna energija koja se putem drugog izmjenjivača toplote prenosi na sistem za zagrijavanje kabine automobila.
Na taj način sistem grijanja uz pomoć toplotne pumpe na 1 kW uložene električne energije proizvodi 4 kW toplotne energije. To klasičan električni grijač ne može. On jednostavno za jedan potprošeni kilovat električne energije daje jedan klilovat toplotne energije.
Toplotna pumpa zbog toga može da izgleda kao perpetuum mobile, ili neki uređaj koji se kosi sa osnovnim postulatima fizike i termodinamike, jer proizvodi energiju ni iz čega, ali nije tako.
Toplotna pumpa jednostavno preuzima toplotnu energiju iz okruženja i prenosi je na drugo mjesto, odnosno u kabinu automobila, a troškovi su zapravo utrošena energija za pokretanje kompresora, rad i gubitke samog sistema, prenosi "Danas".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.