Evropski savjet za bezbjednost u prevozu navodi da je pospanost vozača odgovorna čak za svaku petu automobilsku nesreću na evropskim putevima. Sa snom se ne pregovara. Pospanost zahvata ljudsko tijelo u dva razdoblja: primarni je između ponoći i šest ujutro, a drugi traje od ranog do sredine poslijepodneva. Većina ljudi povezuje poslijepodnevnu pospanost s hranom i količinom hrane koju su pojeli za ručak.
Ali zapravo je pravi krivac - naš bioritam.
- Kod jakog osjećaja pospanosti vaša sposobnost odlučivanja i uočavanja značajno je oslabljena, tvrde doktori. Kada su ljudi pospani, precjenjuju svoje sposobnosti i misle - ma dobro, imam još malo da vozim i to ću uspjeti. Ne žele priznati da ako misle da su pospani, ne bi smjeli uopšte voziti.
Nenamjeran gubitak svijesti može nadvladati vaše najbolje namjere da ostanete budni. Ljudi često pokušavaju fizičkom aktivnosti i dijetetskim stimulansima izaći nakraj s nedostatkom sna, maskirajući na taj način svoj nivo pospanosti. Međutim, kada nepomično sjede i izvode ponavljajuće zadatke, kao što je vožnja na duge udaljenosti, brzo im postane dosadno ili njihova odbrana popusti, i tada ih hvata san.
Današnji ubrzani tempo života pridonosi povećanom umoru, što može potencirati osnovne karakteristike poremećaja spavanja kao što je prekomjerna dnevna pospanost. Brz ritam života pridonosi kraćem spavanju. Ili nam jednostavno manjka vremena za obavljanje svega što je potrebno ili nam brige i nemogućnost udaljavanja od tekućih problema i pravog odmora ne dozvoljavaju mirno da spavamo.
Ljudi bi trebali shvatiti da san uveliko utiče na to kako živimo, razmišljamo i funkcionišemo dok smo budni. Iako smatramo sebe produktivnijim kada spavamo manje, zapravo smo efikasniji kada se dovoljno odmorimo. Dovoljno sna pomaže nam da budemo u stanju pripravnosti i poboljšava naše mentalne radne sposobnosti. Većina odraslih ljudi treba sedam do devet sati sna kako bi najbolje funkcionisali.
Naučnici s Medicinskog fakulteta na Univerzitetu Pennsylvania objavili su da su osobe čiji je san bio ograničen na četiri do šest sati na noć u dvije nedjelje imale smanjene mentalne sposobnosti, u poređenju sa sposobnostima onih koji nisu spavali i do dva dana.
Zabrinjavajuće je to što su se ispitanici čiji je san bio ograničen osjećali samo malo pospano, dok je njihova radna sposobnost bila najgora moguća. Ko je u opasnosti? Umor može pogoditi svakoga, ali neki su u većoj opasnosti od nesreća uzrokovanih neispavanošću.
Radnici koji rade puno sati. Radeći više od 60 sati sedmično povećavaju rizik od nesreća za 60 odsto. Radnici koji rade u smjenama. Ljudsko tijelo nikad se ne može potpuno priviknuti na rad u smjenama jer je krug spavanja i buđenja određen smjenom noći i dana. Mlade osobe. Američka analiza pokazala je da mlađi od 30 godina čine tek trećinu vozača, a učestvuju u dvije trećine nesreća zbog neispavanosti.
Iako su oba pola jednako pogođena nedostatkom sna, muškarci su odgovorni za otprilike tri od četiri nesreća izazvane spavanjem za upravljačem.
Profesionalni vozači. Prema nekim procjenama, četiri od deset sudara skrive zaspali vozači kamiona i vozila za dostavu. Posebno su rizični oni koji ustaju prije svitanja da bi obavili dostavu do devet sati.
Britanski naučnici ustanovili su da su od dva do četri iza ponoći vozači kamiona takođe skloniji padanju u san. Osobe koje pate od poremećaja spavanja. Saobraćajni institut američke savezne države Virginije (VTTI) proveo je istraživanje o uzroku vozačke nepažljivosti.
Naučnici su postavili opremu za nadzor u 100 automobila na području Washingtona da bi vozače mogli posmatrati cijele godine. Nisu bili spremni na ono što su otkrili: Vožnja u pospanom stanju presudan je faktor u 22 od 24 posto nesreća i jedva izbjegnutih nesreća.
Neki vozači nisu bili svjesni da su zaspali za upravljačem sve dok im istraživači nisu to saopštili.
"Najviše nas je zabrinulo to što su stalno jedni te isti vozači hvatani kako spavaju - kaže dr sc. Charlie Klauer, viši istraživač na spomenutom institutu. Ti ljudi znaju da im ponekad na povratku kući glava klone i ulove same sebe u drijemanju. To je vrlo opasna navika i stvarno bi trebali uvidjeti rizike.
Prilikom dužih putovanje cijele porodice čest je slučaj da jedan roditelj vozi, a ostatak porodice spava, a da nisu vezani pojasom. Ako vozač zadrijema, skrene, probudi se i ne može uspostaviti kontrolu nad vozilom te se ono prevrne ili udari u neku prepreku, ishod gotovo po pravilu nažalost bude smrtonosan.
Istraživanja govore da se takve nesreće najčešće događaju u danima praznika i za vrijeme godišnjih odmora kada mnogi koji su na privremenom radu dolaze u svoju zemlju.
Pojedini skuplji automobili sada imaju mogućnost upozoravanja dekoncentrisanih i umornih. Sistem za upozoravanje prilikom prelaska u susjednu saobraćajnu traku (LDW) sastoji se od kamere i kompjutere na vjetrobranu, kontrolnoj tabli ili iznad glave vozača, a zvučnim signalom upozorava ako automobil krivuda bez vidljivog razloga. Sistem se od 2000. koristi u kamionima, a danas je dodatna oprema u mnogim modelima automobila i terenaca: imaju ga, na primjer, sitroen C4 i C5, volvo S80, V70 i XC70. Lexus 2008 LS 600h L.
Sistem se sastoji od dvije male kamera postavljene na prednjem dijelu automobila, od radara s milimetarskim talasom koji prepoznaje pješake i predmete koji se nalaze ispred vozila, odnosno na njegovoj putanji, i od treće kamere, postavljene na upravljačkoj kontrolnoj tabli, koja nadzire vozača. Ako vozač ne gleda naprijed nekoliko sekundi, a ispred njega je neka prepreka, sistem upozorava vozača alarmantnom zvonjavom i trepćućim svjetlom. Kako se automobil približava prepreci, sistem priprema kočnice na dodatnu snagu, prilagođava upravljačku reakciju i pričvršćuje putničke sigurnosne pojase u slučaju sudara. Neki stručnjaci strahuju da bi ti sigurnosni sistemii mogli vozaču dati lažni osjećaj sigurnosti te ga ohrabriti da nastavi voziti premda su mu vozačke sposobnosti oslabljene.
Uprkos tehnološkom napretku, i dalje ne postoji zamjena za dobar san. Iako mnogi stručnjaci vjeruju da je stroža primjena zakona ključ za promjenu ponašanja vozača, to je zapravo vrlo škakljivo pitanje. Nakon sudara vozač je obično sasvim budan. Policija može posumnjati da je vozač zaspao samo uz pomoć očevidaca koji svjedoče da je vozilo "plesalo".
Umor vozača se može mjeriti samo u određenim vozilima koja imaju tahograf pomoću kojeg se može utvrditi je li umor uzrokovao nesreću. Ne postoji nijedan drugi način kontrole umora i vožnje. Može se samo pretpostavit. Ne postoji test koji bi na mjestu otkrio koliki je nivo vozačevog umora, no britanski naučnici ga razvijaju.
Osnovni znaci pospanosti
* Ne možete prestati zijevati.
* Osjećate se nemirno ili razdražljivo.
* Lutate mislima ili su vam razmišljanja nepovezana.
* Ne možete držati oči otvorene i fokusirati se, pogotovo na semaforima.
* Ne sjećate se vožnje zadnjih nekoliko kilometara.
* Vaša vožnja postaje nemarna
* Ne možete držati glavu uspravno.
Savjeti kako da ostanete budni dok vozite
Istraživanja pokazuju da strategije koje vozači često koriste da bi ostali budni - spuštanje i podizanje prozora, pojačavanje radija, zaustavljanje da bi se protegnuli - nisu efikasne.
Ako primijetite da ste pospani, sjednite i popijte kofeinski napitak i odrijemajte dvadesetak minuta jer toliko treba kofeinu da počne djelovati. Evo još nekoliko savjeta koji vam mogu biti od koristi.
*Nemojte sebi uskraćivati san i nemojte voziti na duge udaljenosti u vrijeme kada biste trebali spavati.
*Izbjegavajte alkohol i bilo kakve lijekove koji bi vas mogli uspavati kada treba da vozite.
*Planirajte duga putovanja s pratiocem koji će ostati budan i razgovarati s vama; i smjenjujte se u vožnji. Odredite redovne stanice svakih 160 kilometara ili svaka dva sata.