BANJALUKA - "Odštetni centri" za osiguranje na području RS sa građanima koji su oštećeni u saobraćajnim nezgodama sklapaju ugovore sa nezakonitim odredbama, u kojima se čak, pod prijetnjom ugovornih kazni, građani obavezuju da se odreknu svojih zakonskih prava.
Na tu pojavu upozorila je Agencije za osiguranje RS napominjući da se već duže vrijeme bavi problemom rada "odštetnih centara", posrednika između oštećenih građana u oblasti auto-osiguranja i osiguravajućih društava.
"'Odštetni centri', kada se obraćaju oštećenima, često nude i obećavaju više od štete. Za ovakva obećanja nema zakonskog osnova, jer se, na ime odštete, ne može ostvariti naknada veća od same štete, odnosno, drugim riječima, na šteti se ne može zaraditi", istakla je Božana Šljivar, direktorica Agencije za osiguranje RS.
Angažovanjem "odštenih centara" u vansudskom postupku oštećeni građani praktično doprinose povećanju svojih troškova
Angažovanjem "odštenih centara" oštećeni građani praktično doprinose povećanju svojih troškova koji se naplaćuju iz odštetne sume. U Agenciji navode da su MUP-u dostavili sve informacije s izjavama građana koji su bili "zakinuti" od strane "odštetnih centara" koji su u svoj džep trpali i više od ugovorene provizije, koja inače, prema nezvaničnim saznanjima, iznosi i do 20 odsto.
Saša Čudić, potpredsjednik Udruženja osiguravajućih društava RS i direktor banjalučkog "Dunav osiguranja", ističe da građani uopšte nemaju potrebu za angažovanjem "odštetnih centara", jer osiguravajuće kuće imaju zakonske rokove u kojima moraju da isplate odštetu, odnosno 14 dana od obrade zahtjeva. Ti posrednici, kako ocjenjuje, zarađuju na čistoj neinformisanosti građana nudeći im bespotrebne usluge.
"'Odštetni centri' rade na principu da što prije po nastanku štete dođu do osiguranika i da mu predstave kako su oni, navodno, jedini koji mogu da naplate odštetu. Postoji dosta pritužbi da su im dojavljivači sa terena pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, radnici urgentnih centara i pojedini advokati", naglašava Čudić.
U Agenciji za osiguranje RS oštećenim građanima ukazuju da nemaju potrebe da žure da odštetni zahtjev podnesu odmah nakon saobraćajne nezgode, ukazujući da to mogu uraditi čak u roku od tri godine, što im daje prostora da, u slučaju povreda, završe liječenje i slučaj uredno dokumentuju. Rok za prijavljivanje slučaja od tri dana, kako napominju, važi samo za građane počinioce štete.
Svako društvo je, napominje, dužno da oštećeno lice uputi u njegova prava
Ljiljana Sokolić, ombudsman u osiguranju RS, kaže da su imali pritužbi osiguranika na postupanje "odštetnih centara", ali da im ne mogu pomoći u tim slučajevima.
Ona stoga građanima savjetuje da, u slučaju da su oštećeni u saobraćajnim nezgodama, zahtjev za naknadu štete podnesu direktno osiguravajućim društvima kod kojih su osigurani počinioci štete.
Svako društvo je, napominje, dužno da oštećeno lice uputi u njegova prava i da mu stavi na raspolaganje potrebnu dokumentaciju za podnošenje odštetnog zahtjeva i da, u vansudskom, mirnom postupku, u zakonom propisanim rokovima, riješi odštetni zahtjev. Ukoliko, pak, oštećeni građani nisu zadovoljni odlukom osiguravajuće kuće, žalbu mogu dostaviti ombudsmanu u osiguranju, čija je usluga besplatna, a tek ako ni to ne da rezultate, krajnja distanca je obraćanje sudu.