Kad smo već pomislili da se nakon milionskih opoziva tojote, zbog zaglavljivanja papučice gasa, i povlačenja gotovo devetsto hiljada hondi, zbog problema s vazdušnim jastucima i rizika zapaljenja, stanje smirilo, na red je došao i "Nisan".
Firma neokaljane reputacije povlači u servise 539.886 automobila, zbog problema s kočnicama! Ko je sljedeći i koliko su sigurni automobili koje vozimo? Jer, ako se to događa s japanskim markama, koje su godinama bile uzor zbog malog broja kvarova, šta je s ostalim autima? Koliko su uopšte sigurni automobili koje vozimo?
Nema razloga za paniku: Odmah da zaključimo, razloga za paniku i brigu nema, posebno ako automobile redovno održavamo. Sve ono što je izvan konteksta, odnosno programa redovnog održavanja, automobilske firme rješavaju preventivno, kroz programe povlačenja vozila u servise. Mnogi ne znaju da je u protekle dvije decenije opozvano više od pedeset miliona novih automobila, i to je pokazatelj da automobilska industrija sistematski i temeljno rješava probleme koji se javljaju.
Mada je ta praksa uvedena pod pritiskom javnosti, a prvenstveno medija, te zbog straha od mogućih odšteta (posebno u SAD) to je za vlasnike automobila korisno. Naime, tako mogu biti sigurni da su automobili potpuno ispravni i do kraja ispitani. Japanska vozila koja su sada na tapetu ni približno nisu najproblematičnija, ni kad su opozivi u pitanju, ni kvalitet i pouzdanost. A sigurno nije slučajno što su sve afere krenule iz SAD i da su napadnute japanske marke, koje su do nogu porazile američke na njihovom terenu. Nije slučajno što se medijska mašinerija najsurovije obrušila na "Tojotu", koja je krajem 2006. s trona skinula "Dženeral motors", nakon šest decenija dominacije, te postala vodeća firma po broju proizvedenih automobila. Nije čudno ni što je (zasad) pošteđena "Mazda", iako je ta firma najmanje širila proizvodnju izvan Japana i najbolje kontroliše kvalitet. Suvlasnik "Mazde" je američki "Ford".
50 miliona opozvanih: U protekle dve decenije opozvano je više od 50 miliona automobila. Praksa opoziva počela je u SAD, nakon katastrofalnih problema s ševrolet korvairom šezdesetih i ford pintom, a uvjerljivo najviše opoziva odnosi se na američke firme. Ali, mnogi i dalje misle da su automobili nekad bili pouzdaniji nego danas, a situacija je potpuno drukčija.
Dugotrajni testovi su šezdesetih rađeni na 30.000 km, sedamdesetih na 50.000 km, a od osamdesetih na 100.000, a ponekad i duže. I dok je prije svakom trećem automobilu u prosjeku potpuno otkazao motor prije kraja testa, danas je to, na znatno dužoj etapi rijetkost. Suština je u činjenici da su danas automobili desetorostruko složeniji. Tada nisu mogli otkazati senzori, kakvih novi automobili imaju desetak, ni vazdušni jastuci, električni podizači stakala, upravljačka elektronika, turbopunjač, ABS, ESP... Toga svega u starim autima nije bilo, a čega nema, ne može se ni pokvariti. Prošla su vremena kad je automobil mogao biti servisiran i popravljen s kutijom alata. Danas su oni nabijeni elektronikom i najsavremenijom tehnologijom, te vozač praktično, jedino može sam promijeniti ulje. Čak i to postaje sve teže, jer za promjenu filtera ulja često su potrebni posebni alati.
Dizelaši bez struje: Do prije dvadeset godina dizelaši su radili praktično bez struje, a danas su nabijeni elektroničkim čipovima.
Benzinci slijede isti trend, što najbolje potvrđuje "Volksvagenov"/"Audijev" benzinski motor s direktnim ubrizgavanjem TFSI. Elektronika se sve više uključuje i u aktivne sisteme podvozja, a bez elektronskih čipova ne može se zamisliti rad automatskih mjenjača nove generacije. Automobili su postali prepuni osjetljivih sklopova, broj vitalnih dijelova je utrostručen, a svi oni su potencijalno mjesto kvara. Dalo bi se zaključiti da elektronika više sudjeluje u kvarovima od mehanike, ali situacija je drukčija - 60 odsto problema odnosi na mehaniku, a 40 odsto na elektroniku. Istraživanja i statistike su pokazale da opozivi ne smanjuju interes za određenu marku iako to potencijalni kupci, razumljivo, ne vole. Mnogi to tumače korektno, čitajući između redaka šta time firme žele poručiti. Opozivi su igra otvorenih karata, jer firme otvoreno priznaju svoju grešku i potpuno je nadoknađuju. Firme koje se oslanjaju na višestruko provjerenu, jednostavniju tehnologiju imaju znatno manje ili nemaju uopšte opoziva. Ali to ne znači da su njihovi automobili uspješniji na tržištu. Naprotiv, takva je koncepcija za mnoge kao jelo bez soli. Ukratko, ko radi, taj i griješi. U razvoju novih tehnologija nikad se ne može sve do kraja ispitati, jer bi cijena razvoja dostigla astronomske iznose, a i reakcije na zahtjeve tržišta ne bi mogle biti brze i dovoljno efikasne. Zadnji dio razvoja uvijek uključuje iskustva na tržištu, i moguće naknadne intervencije.
Deset najvećih opoziva
"Ford": Od 1999. do 2009. povučeno je 16 miliona vozila zbog greške na prekidaču za isključivanje tempomata koje može dovesti do požara u automobilu. U ukupno 1.102 nesreće poginulo je 17 osoba.
"Ford": Zbog greške na prekidaču paljenja nastajao je kratki spoj te je 1996. zabilježeno blizu tristo požara u kojima je poginulo 11 osoba. Opozvano je 8,7 miliona vozila.
GM: U 63 nesreće ozlijeđeno je 18 osoba, zbog nekontrolisanih ubrzanja zbog problema s nosačima motora; 1971. opozvano je 6,7 miliona vozila.
GM: Neispravan nosač zadnjeg vješanja dovodio je do gubljenja kontrole nad vozilom, te je 1981. opozvano 6,4 miliona vozila. U 27 nesreća ozlijeđene su 22 osobe.
"Toyota": Zbog problema sa zaglavljivanjem papučice gasa zabilježeno je 815 nesreća i 19 poginulih. Tokom 2009. i 2010. opozvano je 5,7 miliona vozila.
"Ford": Zbog neispravnih spojeva dovoda goriva nastalo je više od 200 požara s osam ozlijeđenih. Tokom 1987. povučeno je 4,3 miliona vozila.
"Ford": Zbog neispravnog bezbjednosnog pojasa, koji se u vožnji mogao odvezati u 1972. povučen je 4,1 milion vozila. Nije bilo stradalih osoba.
GM: U više od sto slučajeva otpadanja zadnje stranice pikapa ozlijeđene su 694 osobe, te je u 2004. povučeno 4,4 miliona vozila.
"Honda": U osam nesreća zabilježeno je zaglavljivanje bezbjednosnog pojasa, te je 1995. povučeno 3,7 miliona vozila.
"Folksvagen": Blokiranje upravljačkog mehanizma izazvalo je 23 nesreće sa 12 ozlijeđenih. U drugoj polovini 1973. opozvano je 3,7 miliona vozila.