Najveće probleme na bh. putevima, osim starosti automobila i neodgovornosti vozača, predstavljaju crne tačke, odnosno opasne dionice puteva na kojima se često dešavaju udesi.
Ceste u BiH koje su građene po principu `što uže i što duže`, obiluju crnim tačkama i više ne odgovaraju sadašnjim zahtjevima saobraćaja, tvrde stručnjaci.
Većina nesreća vjerovatno se mogla izbjeći, a životi spasiti, da su ceste na vrijeme rekonstruisane. Međutim, sanacija crnih tačaka na magistralnim putevima u BiH je tek započeta, a znajući kojim tempom se putevi kod nas saniraju teško je pretpostaviti kada će crne tačke biti izbrisane.
Smail Ćorić, rukovodilac Sektora održavanja, zaštite i sigurnosti prometa na magistralnim cestama pri Direkciji za ceste FBiH, tvrdi da sve registrovane crne tačke na magistralnim cestama u Federaciji BiH treba da budu sanirane do kraja iduće godine.
Ističe da je konsultantska kompanija IPSA za Direkciju za ceste FBiH uradila studiju o rekonstrukciji i sanaciji crnih tačaka i opasnih dionica na magistralnim cestama u Federaciji BiH.
Studijom, kojom je obuhvaćen period od 2000. do 2005. godine, rangirane su 33 crne tačke i 111 opasnih dionica na magistralnim cestama u Federaciji BiH. Najviše crnih tačaka, oko 50 odsto, nalazi se na magistralnoj cesti M17, Doljani - Mostar - Sarajevo - Zenica.
U FBiH 33 crne tačke i 111 opasnih dionica
`Za 33 crne tačke studija je dala prijedlog tehničkog rješenja. Mi smo u toku prošle i ove godine već sanirali skoro 20 crnih tačaka. Crne tačke su sanirane izgradnjom pješačkih staza, semaforizacijom i izgradnjom dodatne trake za lijevo skretanje. Preostale ćemo sanirati iduće godine kada će početi i sanacija opasnih mjesta za koja tek treba da se urade idejna rješenja`, najavljuje Smail Ćorić.
Mersiha Imširović, stručni saradnik za pomoć na cesti u Bosanskohercegovačkom auto-moto klubu BIHAMK, kaže da u ovom klubu planiraju da do kraja iduće godine rangiraju crne tačke u cijeloj BiH.
`Pristupili smo projektu međunarodne organizacije koja okuplja evropske moto-klubove 'Euro Rap'. Ova organizacija planira napraviti mapu evropskih cesta s obilježenim crnim tačkama i opasnim dionicama. Na osnovu podataka koje prikupimo moći će se raditi tehnički prijedlog rješenja ovih dionica`, dodaje Imširovićeva.
Porast broja saobraćajnih nezgoda, nastradalih i poginulih učesnika u saobraćaju na bosanskohercegovačkim cestama ona smatra veoma zabrinjavajućim.
Magistrala Doljani - Zenica put smrti
Imširovićeva kaže da se u FBiH, prema podacima BIHAMK-a, najviše saobraćajnih udesa dogodi na magistralnoj cesti M17, koja je nazvana cestom smrti.
Adis Imamović, komandir Jedinice za bezbjednost saobraćaja pri MUP-u Zeničko-dobojskog kantona, kaže da je jedno od najopasnijih mjesta na magistrali M17, gdje se svakodnevno dešavaju udesi, nalazi u mjestu Janjići na potezu od Lašve prema Zenici.
`Nemamo precizirane opasne mikrolokacije, nego poteze. Na ovom dijelu puta prošle godine su se desile četiri saobraćajne nesreće, u kojima je poginulo petoro ljudi. Uzrok nesreća je najčešće preticanje. To je dio gdje su blage krivine koje daju lažni osjećaj sigurnosti, a preglednost puta je loša`, ističe Imamović. Dodaje da su se u u prošloj godini na magistralnim cestama M17 i M4, od Zenice prema Doboju, desila 634 saobraćajna udesa, dok je za prvih osma mjeseci ove godine registrovano 556 udesa.
`Prošle godine bila je 91 teško povrijeđena osoba, a ove godine za prvih osam mjeseci imamo 71 teško povrijeđenu osobu. Prošle godine poginula je 31 osoba, a ove godine 18. Ovo su jako zabrinjavajući podaci`, smatra Imamović.
U RS u toku identifikacija opasnih dionica
Iz Javnog preduzeća ''Putevi Republike Srpske'' navode da još nemaju potpune podatke o broju crnih tačaka i opasnih dionica na magistralnim putevima u RS.
`Za identifikaciju opasnog mjesta potreban je izuzetno dug period posmatranja, od najmanje tri godine, u kojem se prati niz faktora kao što su broj saobraćajnih udesa, intenzitet saobraćaja, težina saobraćajih nezgoda i odsjek puta u dužini od 200 do 300 metara`, navode iz ovog preduzeća.
JP ''Putevi Republike Srpske'' je pokrenulo projekat ''Baza podataka saobraćajnih nezgoda`, koji ima za cilj identifikaciju opasnih mjesta, ali i opšte obogaćivanje informacijama o dešavanjima na putevima u Republici Srpskoj. Napravljena je elektronska baza podataka, koja uz pomoć GPS koordinata ima mogućnost tačne identifikacije mjesta saobraćajnih nezgoda. U svrhu što funkcionalnije baze podataka, JP ''Putevi RS'' je nabavilo 100 komada GPS prijemnika i podijelilo ih radnicima MUP-a RS, koji ih koriste prilikom vršenja uviđaja saobraćajnih nezgoda na način da očitane podatke upisuju u, za ovu priliku, posebno razvijen formular s nizom ostalih informacija.
`JP 'Putevi RS' je putem ovog projekta sakupilo određeni broj podataka, koji zbog svoje parcijalnosti još nisu dovoljni, jer projekat još nije u potpunosti zaživio. JP 'Putevi RS' radi na sanaciji i rekonstrukciji opasnih mjesta u cilju što bezbjednijeg odvijanja saobraćaja na magistralnim i regionalnim putevima u RS`, navodi Natalija Popadić, referent za odnose s javnošću, i dodaje da JP `Putevi RS` u saradnji s EUFOR-om trenutno izvodi radove na crnim tačkama Karakaj na magistralnom putu M4 i Vidikovac na magistralnom putu M20.
Policija: Za nesreće krivi vozači, a ne putevi
Ipak, policajci upozoravaju da putevi utiču na bezbjednost saobraćaja, ali da je i dalje najveća odgovornost kod samih vozača.
`Zakon je pun rupa i treba ga dopuniti. Kazne su preblage. Za mnoge nije nikakav proble da plate kaznu i nastave da divljaju. Puno je vozača u alkoholiziranom stanju i oni su ti koji ugrožavaju saobraćaj. Prije svega, svijest ljudi treba da se promijeni`, kaže Imamović.
Mersiha Imširović iz BIHAMK-a takođe tvrdi da su za većinu udesa najodgovorniji neprilagođena vožnja i nepoštivanje saobraćajnih znakova.
`Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na cestama su jedan od najčešćih uzročnika izazivanja saobraćajnih nezgoda, zatim slijedi nepoštivanje prvenstva prolaza i drugih saobraćajnih pravila kretanja u saobraćaju, dok je na trećem mjestu konzumacija alkohola`, navodi Imširovićeva.
Dodaje da je najveći broj ljudi nastradao na magistralnim cestama u periodu ljetnih mjeseci.
Za sanaciju jedne crne tačke potrebno 200.000 KM
Smail Ćorić iz Direkcije za ceste FBiH kaže da se saobraćajni udesi najčešće događaju u naseljenim mjestima, gdje ne postoje izgrađene pješačke staze i gdje ima nelegalne gradnje.
`Usljed nelegalne gradnje pored magistralne ceste dolazi do većeg broja skretanja i priključenja na magistralnu cestu, što ugrožava saobraćaj. Mnogobrojna naselja su nastala poslije rata pored magistralnih cesta koja su po Zakonu o cestama nelegalna jer nemaju planskog priključenja na magistralnu cestu`, objašnjava Ćorić.
Dodao je da će Direkcija za ceste FBiH, pored sanacije crnih tačaka, uskoro početi postavljati novu horizontalnu i vertikalnu signalizaciju u skladu sa sadašnjim uslovima na cestama.
`Počeće i projekat sanacije dotrajale odbojne ograde na magistralnoj cesti M17. Za ove projekte potrebno je mnogo novca. Za sanaciju samo jedne crne tačke potrebno je izdvojiti oko 200.000 KM`, kaže Ćorić.
Dnevno 99 saobraćajnih nezgoda
Mersiha Imširović iz BIHAMK-a kaže da je u BiH prošle godine prosječno svaki dan zabilježeno 99 saobraćajnih nezgoda, od čega 20 nesreća sa nastradalim osobama.
`U 2006. godini dogodilo se ukupno 36.090 saobraćajnih nezgoda, u kojima su povrijeđene ukupno 10.274 osobe, dok je poginulo 469 osoba. U prosjeku svakog dana na cestama Bosne i Hercegovine stradalo je 28 lica, od kojih jedna smrtno`, kazala je Imširovićeva.