Novosti

San svakog vozača - vječiti zeleni talas

San svakog vozača - vječiti zeleni talas
Foto: Rodrigo Curi/Unsplash | San svakog vozača - vječiti zeleni talas
N.N.

Vozači čiji su automobili povezani sa semaforima mogu dobiti preporuku koliko brzo da voze, kako bi na semaforu naišli na zeleno. To je tek jedna od stvari o kojima se razgovara na Sajmu u Hamburgu.

Hamburg je do kraja sedmice (15. oktobar) zborno mjesto deset hiljada stručnjaka iz više od stotinu zemalja.

Tu se naime održava Svjetski kongres o inteligentnim transportnim sistemima.

U sajamskim halama i renoviranom Kongresnom centru to je prvi veliki poslovni događaj nakon prisilne pauze zbog pandemije.

Inteligentni transportni sistemi (ITS) zvuče kao nezgrapna sintagma skovana da je običan svijet ne zapamti, ali iza toga se kriju uzbudljive ideje koje bi mogle iz korena da promijene saobraćaj i svakodnevicu svakog čovjeka.

Recimo efikasan javni prevoz zasnovan na digitalizaciji, automobili koji voze bez vozača, drukčije i bolje mreže pješačkih i biciklističkih staza, softveri koji upravljaju transportom robe u hamburškoj luci, a sve to tako da štedi životnu sredinu.

Nešto između taksija i autobusa

Pripreme za sajam u Hamburgu traju punih pet godina tokom kojih su sprovođeni pilot-projekti u pomenutim oblastima.

Tako se u lučkoj metropoli na sjeveru Njemačke može vidjeti sistem električnih taksi-kombija Moia, koji je razvio Volkswagen.

Potencijalni putnik ima aplikaciju, unese odakle dokle ide, kombi (u kojem su već drugi gosti na sličnoj ruti) ga kupi na određenom mjestu koje određuje algoritam, i ostavlja takođe negdje usput. Dakle, nešto između taksija i javnog prevoza, a toliko i košta vožnja.

Onda HEAT, maleni električni autobus čudnovatog izgleda kojem ne treba vozač. Testiran je kao šatl-prevoz u hamburškoj luci, ali još nije počeo sa radom. Tu je i Hyperloop, transport u kapsulama kroz vakuumske cijevi ogromnim brzinama.

"Nijedan grad u Njemačkoj ne ulaže toliko u brzu železničku mrežu kao mi", kaže Peter Čenčer, gradonačelnik Hamburga.

On kaže da je to najefikasnije saobraćajno sredstvo u metropoli poput Hamburga.

Na Svjetskom kongresu o ITS biće dakle prikazana budućnost mobilnosti u velikim gradovima. Važno je i smanjenje emisije štetnih gasova.

Nikad više crveno

To se u nekim gradovima već dešava tako što se umrežavaju semafori i softver u vozilima - vozači automobili, ali i biciklisti mogu uvijek, a uhvate "zeleni talas" ako prilagode brzinu. Kočenje, a onda ponovni polazak kada se izbacuje najviše štetnih gasova tako bi mogli da postanu prošlost, da ne govorimo o živcima koji se uštede.

Jedan od prvih projekata umrežavanja semafora i vozila djelo je Audija, zajedno sa partnerom Traffic Technology. Njihove sistem, nazvan Traffic Light Info, već radi na oko 35.000 raskrsnica u Sjedinjenim Državama. U Evropi se koristi u Salcburgu, a uskoro kreće u Španiji i skandinavskim zemljama.

Bitno smanjenje emisije ugljen-dioksida

Ganzer precizira da bi se tako izbjegla barem polovina svih gradskih gužvi na ulicama. Takođe, štednja goriva i samim tim i životne sredine ima veliku ulogu. Jer, skoro četvrtina svih izduvnih gasova na svijetu dolazi iz saobraćaja, a od toga pak 70 odsto od drumskog.

Profesor Martin Felendorf, koji vodi Institut za drumski saobraćaj u Gracu, kaže da bi digitalno upravljanje saobraćajem već kroz šest godina moglo da godišnje štedi 42 miliona tona CO2.

"Ogromno je ono što mi kao branša možemo da uradimo, ali je politici i privredi jedva poznato", žali se na kraju Ganzer.

On tvrdi da su firme poput njegove spremne da prisno sarađuju, umjesto da ljubomorno čuvaju patente.

"Mi bismo otvorili svoje softverske sisteme jedni drugima", zaključuje on, prenosi B92.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije