Agrar

Bez ulaganja u struku i nauku nije moguće obezbijediti razvoj agrara

Bez ulaganja u struku i nauku nije moguće obezbijediti razvoj agrara
Foto: Vesna Duka | Bez ulaganja u struku i nauku nije moguće obezbijediti razvoj agrara

TREBINJE - U Trebinju je u ponedjeljak naveče počeo 15. međunarodni naučni simpozijum poljoprivrednih nauka "AgroReS 2026", koji je okupio veliki broj profesora, istraživača i studenata iz cijelog svijeta i trajaće do četvrtka, 28. maja.

Simpozijum je, kako je zaključeno već prvog dana, otkako je pokrenut 2012. godine, umnogome napredovao, zahvaljujući dobroj organizaciji, gostoprimstvu grada i kvalitetnim uslovima rada u Trebinju, gdje se odvija već deceniju i po.

Rečeno je i to kako je ove godine štampano više od 630 akreditacija za autore i koautore naučnih radova, dok će u narednim danima biti predstavljeno 209 naučnih saopštenja.

Organizatori su najavili da će oko 30 radova biti objavljeno u zborniku radova, a na simpozijumu učestvuju profesori i studenti iz 27 zemalja, pretežno sa evropskog kontinenta, ali i iz Afrike i Azije.

"Poseban značaj skupa je u tome što se naučna istraživanja sve više mogu primjenjivati u praksi, posebno u oblasti poljoprivrede, a najvažnije nam je da sve ono što kolege tokom godine spoznaju kroz naučnoistraživački rad pronađe put do poljoprivrednih proizvođača, jer ne smijemo zaboraviti da je poljoprivreda živa naučna oblast", istakao je na otvaranju prof. dr Boris Pašalić, predsjednik Organizacionog odbra simpozijuma "AgroReS 2026".

Pomoćnik ministra za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ruralni razvoj Saša Lalić pojasnio je da je značaj ovakvih konferencija danas veći nego ikada, jer se agrarni sektor suočava sa brojnim izazovima.

"Međunarodna naučna saradnja pruža priliku da se razmijene iskustva, znanja i rješenja za probleme sa kojima se suočava savremena poljoprivredna proizvodnja", rekao je Lalić.

On je dodao da sve češće elementarne nepogode, poremećaji na tržištu i poskupljenje repromaterijala dodatno opterećuju agrarni sektor te da bez ulaganja u struku i nauku nije moguće obezbijediti stabilan i održiv razvoj.

"Nauka sama po sebi nije dovoljna, ali njenim povezivanjem sa strukom, uz jasno definisane ciljeve i pravce razvoja, moguće je doći do konkretnih i kvalitetnih rješenja, zbog čega je ovaj skup od velikog značaja, a siguran sam da ćemo i ove godine kroz diskusije i razmjenu iskustava dobiti važne smjernice i odgovore, kao što je to bio slučaj i prethodnih godina", poručio je Lalić.

I dekan Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Zlatan Kovačević slaže se s tim da je značaj ovakvih manifestacija višestruk.

"Prije svega, omogućavaju razmjenu naučnih znanja, iskustava i novih tehnologija u oblasti poljoprivrede, ali, sa druge strane, povezuju naučne institucije, fakultete, privredu i proizvođače, što je danas izuzetno važno", kazao je Kovačević.

On je posebno istakao da je Trebinje postalo prepoznatljiv centar okupljanja naučne i akademske zajednice kada je riječ o agraru i ruralnom razvoju.

"Ovakvi skupovi doprinose i afirmaciji mladih istraživača, studenata i svih onih koji žele da se bave naukom i savremenom poljoprivrednom proizvodnjom", zaključio je Kovačević.

Skup je pozdravio i gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, istakavši da je ovo dobra prilika da se doprinese i trebinjskoj poljoprivredi.

 

 

Najčitanije