ZAGREB, BRISEL - Evropi prijeti nestašica krompira jer su, zbog klimatskih ekstrema, prinosi manji i u vodećim evropskim zemljama.
Posljedice suše osjećaju i hrvatski proizvođači kojima je rod podbacio. Zbog manje količine krompira na tržištu raste i njegova cijena, javlja Dnevnik.hr.
Vremenski ekstremi zadali su težak udarac proizvođačima krompira.
Prinos krompira prepolovljen
"Prinos kasnijih sorti krompira za trajno skladištenje prepolovljen je zbog suše i visokih temperatura, a i sami smo svjedoci vremenskih prilika i neprilika koje su bile ove godine", rekao je Mirjan Dodlek iz Udruženja međimurskih proizvođača merkantilnog krompira.
Uz probleme sa otkupnom cijenom, mnogi su od proizvodnje odustali jer nisu imali dovoljno novca za ulaganje u skladišta manjih kapaciteta.
Hrvatska je 2020. godine proizvela 174.000 tona krompira, a 2024. godine svega 134.000 tona. Za samo četiri godine proizvodnja je pala za više od 40.000 tona.
Manjak domaće proizvodnje nadoknađuje se jeftinijim uvoznim krompirom. Ove godine proizvodnja pada i u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji – vodećim evropskim proizvođačima i zemljama iz kojih Hrvatska najviše uvozi.
"Zbog visokih temperatura i suše imaju manje prinose i Evropi trenutno nedostaje sedam miliona tona krompira", izjavio je Dodlek.
Cijene bi mogle skočiti i do 50 odsto
Posljedice bi, u vidu rasta cijena, mogle da osjete i potrošači.
"Procjenjujemo da bi poskupljenje moglo da iznosi 30, 40, možda i 50 odsto, ali teško je unaprijed govoriti", upozorio je Dodlek.
Na hrvatskim pijacama krompir je znatno skuplji nego prije četiri godine – cijena je sa 85 centi po kilogramu porasla na 1,28 evra.
"Nekako mi se čini da je hrana najviše poskupjela otkako smo prešli na evro. I dalje vjerujem da je tako", kazala je Srebrenka iz Zagreba.
"Koliko košta, moram platiti, šta mi drugo preostaje", rekao je Ivan iz Zagreba.
Da li očekuju probleme sa snabdijevanjem krompirom na domaćem tržištu, novinari su pitali i nadležno ministarstvo. Poručili su da su proizvođačima na raspolaganju krizna plaćanja za štete povezane sa klimatskim nepogodama.
"Već ove godine biće izdvojena značajna sredstva za prošlu godinu i nepogode, u iznosu od oko 20 miliona evra, uključujući i krompir, gdje je evidentirana šteta u prošloj godini", poručio je Tugomir Majdak, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede.
U čemu vide spas?
Proizvođači spas vide u navodnjavanju i uređenju zemljišta.
"Navodnjavanje je budućnost. Ili ćemo tako raditi ili nećemo. Voda je neizbježna", naglasio je Damir Mesarić, proizvođač krompira.
Do tada će poljoprivrednici sabirati gubitke, a građani plaćati – skuplji krompir.
Kakva je situacija u Republici Srpskoj?
Ovogodišnja suša ne bi trebalo da utiče na usjeve krompira u Republici Srpskoj te se očekuje da će prinosi biti dobri, a na kvalitet bi mogle uticati samo padavine, saglasni su bili povrtari.
Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, iz mjesta Gornji Karajzovci, Gradiška, kazao je prije dvadesetak dana za "Nezavisne novine", da dosadašnje vreline nisu naškodile što se tiče roda i prinosa krompira.
"Rizik postoji kad počnu prve padavine, jer je krompir veoma dugo u zemlji bez vlage, tj. dehidrirao je. Imali smo sličnu pojavu 2023. godine, i tada je došlo do nagle truleži usljed uticaja vlage na biljku. Ne mora značiti da će se desiti, ali postoji ta mogućnost", rekao je Ilić.