I dok se većina zemalja u aktuelnoj krizi zatvara ugrožavajući promovisane principe slobodne trgovine, u BiH se sve glasnije govori o zaštiti domaćeg proizvoda i barijerama kao odgovoru na probleme u trgovini.
Zasad se zahtjevi artikulišu u komorama i ekspertskim krugovima, a što je bitno, niko ne promoviše klasične mjere ograničenja uvoza, već korištenje necarinskih barijera i drugih mehanizama koji se ne kose s međunarodnim ugovorima o trgovini.
Nedavni obnovljeni "mliječni rat" s Hrvatskom pokazao je kako se problemi u ovoj sferi mogu rješavati. Prvi put je BiH uvela recipročne mjere i problem sa izvozom bh. mlijeka zapadnim susjedima riješen je u roku od 24 sata.
Međutim, kriza koja drma sve zemlje u regiji upućuje na rušenje barijera i stoga incijative koje dolaze iz komora o međusobnoj saradnji kako bi se zaštitila radna mjesta zavređuju pažnju.
BiH, Srbija i Hrvatska, kao značajni trgovinski partneri, mogu krizu da iskoriste za uređenje odnosa u trgovini u skladu s principima CEFTA, a koji, evidentno, još ne žive u punoj mjeri.
Zašto se, na primjer, ne bi mogla provesti ideja Privredne komore Srbije da sve zemlje članice CEFTA međusobno priznaju certifikate? To bi godilo svima jer bi pospješilo trgovinu.
Da je do privrednih komora, vjerovatno da mnogih nesporazuma u trgovini danas ne bi bilo. Osnovni je problem koliko za njihove inicijative sluha imaju vlade država i koliko vremena može proći prije nego što budu prihvaćene.